Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Tradicija svinjokolje
  • 26.11.2015. 08:20

Čuvaju tradiciju slavonske svinjokolje

Iako je sve više seoskih gospodarstava koja odustaju od svinjokolje, u Slavoniji se ipak ne gasi ta tradicija spremanja mesa i mesnih prerađevina. Još je mnogo čuvara tih, kako kažu, lijepih slavonskih običaja rada i druženja.

  • 2.239
  • 657
  • 0

"Držimo se one narodne izreke: Bolje da izumre selo, nego običaji", kaže Željko Trnka iz Dragalića kod Nove Gradiške. Njegova deseteročlana obitelj koja čuva i njeguje tradiciju slavonskih svinjokolja ove je godine klala sedam velikih tovljenika.

"Svake godine proizvedemo tonu i više mesa i različitih mesnih prerađevina, uglavnom za potrebe naše obitelji. S obzirom da se bavimo poljoprivredom, tijekom sezone i napornih poslova valja narezati domaćih proizvoda, ne samo za nas nego i za ljude koje nam dođu pomoći. Osim toga, slavimo rođendane, imendane, imamo i druge obiteljske svečanosti i fešte koje u Slavoniji ne mogu bez šunke, kulena, kobasica".

Obitelj Trnka obavlja tradicionalnu slavonsku svinjokolju na vlastitom gospodarstvu. Proizvode šunke, kulene, kulenove seke, kobasice, krvavice, slaninu, rebra, mast, čvarke, svježe meso za spremanje u zamrzivač, ostale dijelove za hladetinu. Veliku pozornost posvećuju sušenju mesa i prerađevina da bi dobili kvalitetne suhomesnate proizvode.

Porenje svinje

Od kuhane rakije do kobasica i krvavica

I obitelj Darka Marjanovića iz Dragalića živi za svinjokolju. "Za mene je to i danas doživljaj: u hladno jutro, dok nije pravo ni svanulo, počinje okupljanje rodbine, prijatelja i susjeda i dogovor tko će što raditi. Zagrijavanje za posao uz kuhanu rakiju, kuhano vino i šalu. Loži se vatra da u kotluši provrije voda, a onda se kreće u akciju, slično kako su to nekada radili naši stari. Nakon napornog dana, navečer bogata slavonska trpeza: juhica od svinjskog mesa, poslije toga kuhano meso i hren, onda sarma, iza nje pečeno meso, kobasice i krvavice. Na kraju krafne, malo se zasvira i zapjeva. Tko bi odolio takvim običajima", kaže Darko. Dodaje da su zaklali pet velikih tovljenika, i da sve ide po planu, budući da ima dobru i uigranu ekipu.

I obitelj Marjanović svinjokoljom osigura dovoljno mesa za potrebe svoje obitelji, a ponešto, kažu, i prodaju, da malo dopune kućni proračun. Meso od velikih šunki, neke su teške i blizu 30 kilogama, predvidjeli su za kobasice, prave i dosta kulena.

"Nema za te naše slavonske delicije nekakvih posebnih tajni: kvalitetno meso od tovljenika starih najmanje godinu dana, bijeli luk, crvena ljuta paprika i sol i dobro ih osušiti", kaže Darko. Ističe da prvi dan kolju svinje i obrađuju meso, a tek drugi dan melju meso i nadijevaju kobasice i kulene.

Jesu li šunke i kobasice kancerogeni?

Na upozorenja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da slanina, kobasice i šunka mogu biti jednako opasni po zdravlje kao cigarete, da su jednako kancerogeni kao duhan, naši domaćini u Dragaliću odmahuju glavom:

"Mi Slavonci kažemo to su opet samo neka politika i propaganda. Mi u Slavoniji odvajkada svinje uzgajamo na prirodan način. Možda nije zdravo ono što je puno kemije, meso sumnjive kvalitete iz uvoza koje se ne može mjeriti i uspoređivati sa našim domaćim", kaže Darko.

Prave se čvarci

"Što da kažemo na to o kancerogenosti prerađevina od svinjskog mesa - samo se slatko nasmijati. Govorili su godinama da je ulje bolje i zdravije od svinjske masti, a sada drukčije pričaju. Vjerojatno je to maslo nekih velikih lobija!? Sada nas upozoravaju na crveno meso. Možda ima djelomice istine, ali vjerujem da se to odnosi na uvozno meso sumnjive kvalitete koje se ne može se uspoređivati s mesom ovih naših križanih svinja koje hranimo domaćom hranom. Nažalost, zbog nedostatka novca i ljudi iz sela sve više kupuju jeftinije meso u robnim lancima, mnogi si jednostavno ne mogu dozvoliti luksuz svinjokolje", kaže Trnka.

Trihinela pod nadzorom, ali i dalje oprezno

Iako se sezona svinjokolja u zapadnoj Slavoniji tek zahuktata, Mario Bokulić, voditelj Veterinarske ambulante Okučani koja djeluje u sklopu Veterine d.o.o. Nova Gradiška, kaže da ove jeseni do sada na tom području nije bilo pozitivnih nalaza na opasnu parazitsku bolest trihinelu.

"Zakonom je propisano da svi vlasnici svinja moraju donijeti uzorke mesa zaklanih svinja na analizu, a to se odnosi i na lovačke udruge prilikom odstrela divljih svinja. U cilju zdravlja ljudi i životinja posljednjih godina nizom mjera ova bolest je dobrano stavljena pod nadzor, no borba protiv nje i dalje traje i apeliram na vlasnike svinja da se pridržavaju propisane obveze", kaže Bokulić, dodajući da okučanska ambulanta svojim radom pokriva naselja triju općina: Okučana, Stare Gradiške i Gornjih Bogićevaca. I Damir Agičić, viši veterinarski inspektor iz Slavonskog Broda kaže da na brodskom nije bilo pozitivnih nalaza na trihinelu, osim nekoliko slučajeva od odstrijeljenih divljih svinja. Poziva sve da i dalje budu na oprezu i da donose meso zaklanih svinja na trihineloskopski pregled.

Županija sufinancira pregled na trihinelu

Ljudi oko kulena

Vrijedno je istaknuti da je nedavno Brodsko-posavska županija četrnaestu godinu za redom potpisala sporazum s o sufinanciranju pregleda na trihinelu s trima registriranim klaonicama Brodsko-posavska županija potpisala sporazum s trima klaonicama: Bebrinka d.o.o. iz Bebrine, Stjepan komerc d.o.o. iz Lužana te s Obrtom Mesnice i klaonice Jagodanović iz Bartolovaca.

Potpisivanjem Sporazuma o provedbi veterinarsko-zdravstvenog pregleda tovnih svinja zaklanih u registriranim klaonicama, nastavlja se provedba započetih mjera u kojima će se za obavljenu uslugu klaonicama platiti 50 kuna po zaklanom tovljeniku. Za tu aktivnost Županija je planirala 100.000 kuna proračunskih sredstava.

Inače, u četrnaestogodišnjem razdoblju provedbe ovog Projekta za trihineloskopski pregled ukupno 23.514 tovljenika i zbrinjavanje njihovog otpada, Županija je krajnjim korisnicima ukupno sufinancirala klaoničarsku uslugu s 1.053.177,57 kuna.

Mario Jagodanović kaže da je ovo odlična mjera. Tako se, primjerice, u njihovoj klaonici klanje svinje, pregled na trihinelu i pranje crijeva naplaćuje samo 125 kuna. To je, smatra, vrlo povoljna cijena, pa se sve više onih koji obavljaju svinjokolju, odlučuju za usluge klanja u registriranim klaonicama.


Fotoprilog


Tagovi

Tradicionalne svinjokolje Spremanje mesa Čvarci Šunke Kulenove seke Obitelj Darka Marjanovića Bijeli luk Crvena ljuta paprika Trihinela Mario Bokulić Damir Agičić Brodsko-posavska županija Mario Jagodanović


Autor

Vjekoslav Hudolin

Više [+]

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mlado