Crvena djetelina postaje sve važnija kultura u plodoredu na stočarskim gospodarstvima. Besplatan dušik iz zraka fiksiran je i transformiran u visokovrijednu proteinsku krmu. Dakle, ekologija i ekonomika na najvišoj razini.
Crvena djetelina, trećakinja ili kravska djetelina, kako ju u narodu nazivaju, zauzima sve veći udio u sjetvenoj strukturi u stočarski razvijenim krajevima, a ubuduće će zasigurno još i puno više jer je vrlo ekonomična u proizvodnji najjeftinijih proteina, fiksirajući besplatni dušik iz zraka.
U povoljnim uvjetima fiksacija može doseći i do 200 kg čistog dušika po hektaru godišnje (prema nekim istraživanjima čak i dvostruko više), a kupovni dušik u mineralnim gnojivima danas košta oko 25 kn po kilogramu - računica je prilično jednostavna.
Taj besplatno fiksirani dušik daje naravno veliku korist kroz visokovrijednu krmu crvene djeteline vrlo bogatu proteinima, ali koristi i usjevima koji se siju u plodoredu nakon djeteline (u pravilu kukuruz, žitarice i trave).
U usporedbi s travama, djeteline znatno lakše i jeftinije proizvode ciljanih >18% sirovih proteina (SP) u krmi. Analize krme na ponajboljim stočarskim gospodarstvima Zapadne Hrvatske u protekle dvije godine to jasno pokazuju.
Sjenaže (ukupno 34 uzorka):
Prinosi prvog otkosa crvene djeteline ove su godine solidni, u prosjeku oko 15 rolo-bala po hektaru, što je 3,5-4,0 tone ST/ha i uz prosječnu kvalitetu od 18% SP (u ST), u jednoj bali je 45 kg sirovih proteina, što je proteinski (dušični) ekvivalent od 100 kg sojine sačme (>500 kn). Ukupni godišnji prinos može lako doseći 10 tona ST/ha, što je ekvivalent od 280-300 kg čistog dušika ili oko 1.800 kg SP (4 tone sojine sačme !?).
Svjesni smo koliko nam je svima važno smanjiti ovisnost stočarstva o uvoznoj sojinoj sačmi i sličnim proteinskim komponentama stočne hrane. S ekološkog gledišta, povećanje udjela leguminoza (proteinskih kultura) u plodoredu i prije novonastalih kriza bilo je itekako poželjno, a u novom programskom razdoblju ZPP-a EU bit će još izdašnije podupirano mjerama (intervencijama).
Jer tla su nam velikim dijelom vrlo siromašna humusom, dušikom i ukupnom organskom tvari.
Poljoprivrednici, poglavito stočari - proizvođači mlijeka, ako još nemate dovoljno iskustva s djetelinama, potražite stručnu podršku u lokalnoj 'Savjetodavnoj službi', vrlo brzo će rokovi za pripremu rano jesenske sjetve djetelina.
Fotoprilog
Izvori
Tagovi
Autor