Čime i kako treba hraniti janjad u tovu

Zalučena janjad koja se ne uzgaja za rasplod, tove se i prodaju kao roba za meso. Prema organizaciji tov zalučene janjadi se obavlja: u zatvorenom i ograničenom prostoru pri čemu se upotrebljava koncentrat i sijeno, na paši uz prihranjivanje i na paši s tim što se kraj tova završava samo hranidbom koncentratom.

Janjad se tove poslije zalučenja, da bi postigla u starosti sa 6 do 8 mjeseci masu tijela 35-45 kg i randman od 45-50%.

Hrana se daje uvijek u isto vrijeme, u podjednakim razmacima

U pogledu intenziteta, tov može biti brži ako se upotrebe veće količine koncentrata i sporiji uz manje prihranjivanje koncentratom. Upotreba većih količina koncentrirane hrane izaziva veće izdatke, tako da je ova vrsta tova skuplja od tova janjadi i šilježadi na paši. Hranidba janjadi koncentratom u ograničenom prostoru ide tako da se smjesa koncentrata daje u vidu prekrupe 2 ili 3 puta dnevno.

Hrana se daje uvijek u isto vrijeme, u podjednakim vremenskim razmacima. Poslije svakog hranjenja koncentratom daje se sijeno. Da bi se uštedjela radna snaga, za hranidbu janjadi upotrebljavaju se automatske hranilice. Međutim, onda se kilogram prirasta postiže s većim utroškom hrane. Osim toga, zbog prevelikog uzimanja koncentrirane hrane probavni trakt janjadi oboli, zato se u hranilice stavlja kompletna smjesa tj. zajedno sa koncentratom i 40-60% mljevenim sijenom. Pri tovljenju punim obrokom koncentrata janjad pojedu dnevno 1,3-1,6 kg zrna i 0,75-1 kg sijena pri kraju tova.

Za tov janjadi upotrebljavaju se različiti odnosi koncentrata i sijena. Koja hraniva će se upotrebiti ovisi od uvjeta na samom gospodarstvu. Najbolje je da se hrana za tov janjadi i šilježadi normira.

Kvalitetna i dovoljna paša može poslužiti i kao jedina hrana u tovu

Posebno mjesto u tovu janjadi i šilježadi zauzimaju proteinska hraniva jer od njihovog udjela u obroku zavisi intenzitet prirasta. Raširen je tov zalučene janjadi na paši u doba vegetacije. Kvalitetna i dovoljna paša može poslužiti i kao jedina hrana u tovu. Ako je trava mlada i bujna, janjadi se daje obavezno manja količina kabaste hrane (kvalitetno sijeno) radi sprječavanja poremećaja u probavnom traktu, uslijed kojih dolazi do proljeva, što osjetno smanjuje prirast i ukupnu masu grla.

Janjad na paši se prihranjuju ovisno od kvalitete paše. Ako je paša slabija daju se veće količine koncentrata i obrnuto, upotreba koncentrata se postepeno povećava, tako da se krajem tova daje najviše koncentrata. Prelazak na pašu kao i sa paše na suhu hranu, radi se postepeno i pažljivo jer kao što je već napomenuto, dolazi do nadimanja, posebice onda kada se koriste mlade leguminoze.

Mušku janjad prije tova kastrirati 

Muška janjad prije tova se kastriraju jer su onda mirnija, bolje koriste hranu i postižu veći prirast. Tov zalučene janjadi na pašnjaku koristi se često u planinskim predjelima gdje ima kvalitetnih pašnjaka, ako se janjad ranije ne prodaju.

Akoje tov na pašnjacima slabog botaničkog sastava, gdje prevladava tvrda trava s većim postotkom celuloze, onda se ne može očekivati dobar prirast. Uspjeh ovakvog tova dalje ovisi od mase tijela janjadi pri zalučenju, ujednačenosti, pasminskog sastava, tipa rođenja i spola janjadi.

Janjad zalučena s većom masom tijela bolje napreduju, jedinci nešto brže rastu od blizanaca, a muška janjad brže od ženske janjadi. U hladnim predjelima i za vrijeme kišovitih i hladnih ljeta ovakvi tovovi dosta slabo uspijevaju, jer janjad ne mogu postići masu tijela koju dostižu u normalnim temperaturnim uvjetima. Često dolazi i do većeg postotka uginuća životinja, što poskupljuje troškove proizvodnje. 

Autor: Dejan Stanković/Savjetodavna RS