• Poljoprivredne zadruge
  • 22.11.2013. 07:30

Braniteljske zadruge najaktivnije u poljoprivredi

Najveći broj zadruga hrvatskih branitelja s područja slavonskih županija registriran je za djelatnosti u poljoprivredi

Foto: freedigitalphotos.net
  • 1.157
  • 109
  • 0

U Hrvatskoj je, prema podacima Hrvatskog saveza zadruga, više od 1.150 zadruga. Do kraja rujna je ukupno 440 zadruga hrvatskih branitelja koristilo poticajne mjere Ministarstva, od čega 138 zadruga s područja Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske županije. Neki se usuđuju reći da je to najzdraviji dio hrvatskog gospodarstva. Iznos sredstava poticaja preko Mjere potpore projektima zadruga hrvatskih branitelja u razdoblju od 2008. do 2011. iznosio je 50.000 kuna po projektu, a od 2012. iznosi i 100.000 kuna po projektu. Ministarstvo branitelja je od početka provedbe Mjere financiralo 117 projekata zadruga hrvatskih branitelja u ukupnom iznosu od 7,9 milijuna kuna.

Zadruge su najaktivnije u poljoprivredi

Najveći broj zadruga hrvatskih branitelja s područja slavonskih županija registriran je za djelatnosti u poljoprivredi - stočarstvo (pčelarstvo), ratarstvo, voćarstvo, ali i uzgoj lješnjaka, oraha te preradu i sušenje mesa, proizvodnju suhomesnatih prerađevina. No, zadruge su registrirane i za seoski turizam, sportsko-ribolovni turizam, lovni turizam. Tu je i uzgoj ljekovitog i začinskog bilja, uzgoj jelena lopatara i druge divljači, prerada i obrada drveta, proizvodnja pekarskih i konditorskih proizvoda. Naposljetku, imamo i proizvodnju ljekovitih tinktura i napitaka od prirodnih sastojaka i biljaka te specifičnih proizvoda poput kavovine od žira i slatkog krem-namaza od žira. U rad zadruga koje su ostvarile navedene poticaje ukupno je uključeno više od 4.000 zadrugara.

Pravi primjer takve zadruge je braniteljska zadruga “Pauk-čeka“ koja ima projekt u Bušanjama, gdje se bave uzgojem koke hrvatice. Prva i osnovna namjena ove farme jest proizvodnja ekoloških jaja, reprodukcija pilića, a u skoroj budućnosti sortirnica i pakirnica svježih jaja. Nakon uspješno započetog projekta uzgoja divljeg zeca u prirodnom okružju, zadruga je krenula u novi projekt, prvi takve vrste u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a treći u Hrvatskoj. Za uzgoj ove vrste kokoši potrebno je poštovati zadane standarde pa se na stotinu metara četvornih prirodnog terena smije uzgajati deset koka i jedan pijetao. I to je strogo propisano, jer su to i europski kriteriji. Teren je ograđen žicom, a uzgoj se odvija u izvornom prirodnom okružju te je izgrađeno i zatvoreno stanište za kokoši. Kokoši stalno moraju biti na otvorenom prostoru te uzimati, osim hrane koja im je ponuđena, sve ostalo iz prirode. Ovaj projekt dobio je i priznanje i ocijenjen je najboljim od strane Razvojne agencije Splitsko-dalmatinske županije. Zadruga “Eko-Bušanje” dobila je i rješenje Ministarstva poljoprivrede za bavljenje ovom djelatnošću, a prvo matično jato pod stalnim je satelitskim nadzorom iz centra u Zagrebu.

"Mi smo tek na početku, a već nam se javlja na desetke ljudi koji su spremni krenuti u ovaj posao. Ovdje bih istaknuo i činjenicu da mnogi naši branitelji, ali i drugi građani koji imaju uvjete za izgradnju peradarnika u prirodi, imaju šansu krenuti u ozbiljan posao oko koka hrvatica, jer nema bojazni za plasman kako jaja, tako i pilića", navode iz zadruge. Cilj je povećati broj matičnih jata i proširiti uzgoj na cijelu Dalmaciju.

Kokoš hrvatica se kao hrvatska izvorna pasmina tradicionalno u našim krajevima uzgaja na prilično ekstenzivan način, na malim obiteljskim gospodarstvima. Važno je reći i da država daje i poticaje na matično jato, oko 660kn. Osim proizvodnje ekoloških jaja i mesa, ali i reprodukcije pilića, želja uzgajivača jest da se održi domaća pasmina. Koke hrvatice žive 5-6 godina, jaja nose 4-5 godina, a jaja leže tri puta godišnje. Otporna je na niske i visoke temperature, razne bolesti, a nije zahtjevna ni kod ishrane, jer većinu toga nađe u prirodnom okruženju. Pilići i jaja ove zadruge još nisu uspjeli dospjeti na tržište, ali kažu da to nije problem, već je problem količina. Da ih ima više u Hrvatskoj i da se mogu ujediniti, gdje bi im bio kraj?

Foto: freedigitalphotos.net


Povezana stočna vrsta

Peradarstvo

Peradarstvo

Pod peradarstvom se prvenstveno podrazumijeva uzgoj kokoši, pura, gusaka i pataka. Od peradi se dobivaju izuzetno kvalitetne glavne namjernice poput jaja i mesa, ali uz njih tu su... Pročitaj više »

Tagovi

Zadruge Kokoš hrvatica Pauk-čeka Divlji zec Ekološka jaja Ministarstvo branitelja Matična jata Uzgoj Bušanje