Od 130 farmi jaja, koliko ih je u Hrvatskoj, njih čak 85 ima neobogaćene kaveze, što znači - neupitan pad jedine proizvodnje u kojoj smo samodostatni.
Od 1. srpnja 2014. hrvatski bi građani mogli jesti pretežito uvozna jaja. Naime, Hrvatska je od 1. srpnja obvezna striktno primjenjivati Zakon o dobrobiti životinja, a za što su potrebna značajna ulaganja, za koja manji proizvođači nemaju novaca pa najavljuju da će staviti ključ u bravu i odustati od proizvodnje. S druge strane, veliki proizvođači na vrijeme su udovoljili velikim zahtjevima novog Zakona no put nije bio lak, a iako su uložili velika sredstva, morali su žrtvovati i veliki dio proizvodnje. Prema tom zakonu, proizvođači jaja obvezni su držati koke nesilice u kavezima u kojima su točno zadani uvjeti držanja, odnosno koke nesilice moraju imati više mjesta, dakle smanjen je broj životinja u kavezima (750 cm2 po nesilici).
"Uvedena su nova tehnološka rješenja poput većeg broja prečki, pojilica, prostor za brušenje kandži, dodatni prostor za čeprkanje, što je njihov prirodni instinkt, a za što su potrebna značajna ulaganja. Sa 270.000 nesilica, mi ćemo pasti na 210.000, što znači pad od 240.000 jaja dnevno na 180.000 jaja. To je znatno manji broj kokoši i značit će i smanjenje broja ljudi na farmi", kaže Ana Hell-Kurevija, upraviteljica farme koka nesilica Vuka, Žito.
Zahtjevan je proces smanjenja proizvodnje i prilagodbe, čak i za velike farme. 25 posto jaja manje po farmi, dovest će do velike promjene na tržištu. Dakle, hrvatski bi građani mogli jesti pretežito uvozna jaja, i to iz Poljske, odakle na naše tržište pristižu najveće količine.
Kako navodi Glas Slavonije, Goran Bendeković proizvodnjom jaja bavi se već 18 godina i ima tri stalno zaposlene osobe. Drži 7.000 koka nesilica, a godišnje proizvede približno dva milijuna jaja koja sva plasira na osječkoj tržnici i u okolici. Jedan je od proizvođača koji, ako želi nastaviti tu proizvodnju, mora uložiti oko 100.000 eura u nove kaveze i opremu za držanje koka nesilica. Zanimljivo je da oko 70 posto naših proizvođača jaja, jedinog proizvoda koji država nikada nije poticala i čija je proizvodnja jedina samodostatna, nema prilagođene kaveze i prijeti im gašenje. Proizvođači koji nemaju sredstva za ulaganje u novu opremu, moraju smanjiti broj koka nesilica ispod 350.
"Prema procjenama, od proizvodnje jaja s farmi koje imaju neobogaćene kaveze, danas u Hrvatskoj živi oko 1.000 osoba i ako nam država ne pomogne, u pitanje će doći njihova egzistencija", navodi Bendeković za Glas Slavonije te dodaje kako mali proizvođači poput njega i ne žele poslovati na tržištu izvan Hrvatske jer ne mogu konkurirati proizvođačima jaja poput poljskih, koji svoj višak izvoze po cijenama koje su manje od troškova proizvodnje.
Mali proizvođači smatraju da oni koji žele jaja plasirati na tržište EU, trebaju svoje farme prilagoditi traženim uvjetima uzgoja (koji zahtijevaju enormna ulaganja), jer će im se to na kraju i isplatiti. Za one koji sa svojim proizvodima idu na mala lokalna tržišta, takva ulaganja su neprihvatljiva, a jedino što će time postići je zatvaranje 70 posto malih farmi, dok će 1.000 ljudi ostati bez posla.
Mali proizvođači jaja i sada jedva preživljavaju, rade bez dobiti da bi imali novca za investicije. Do kredita banaka ne mogu jer su preskupi, a sredstva iz IPARD-a su im također nedostižna jer su predviđena za one koji drže 10.000 i više koka nesilica.
Kako navodi Glas Slavonije, neke zemlje EU (Italija, Španjolska) još uvijek imaju oko 30 posto neobogaćenih kaveza u kojima drže koke nesilice i stoga svake godine plaćaju penale. Tako su se mali proizvođači ugledali na njih pa jedini izlaz vide u tome da, dok ne steknu uvjete za ulaganje u obogaćivanje kaveza, i oni plaćaju penale. Sve je bolje od gašenja proizvodnje ili plaćanja skupih kredita. Pitaju se i gdje je tu država? Od Ministarstva poljoprivrede zatražili su da se zauzme za njihove probleme, no do sada se ministar Jakovina na njihov zahtjev nije očitovao. Hrvatska je za prilagodbu farmi jaja dobila samo godinu dana. Sredstva za ulaganja, kažu, moći će osigurati preko IPARD-a, ali i iz Programa ruralnog razvoja koji nije ni na vidiku.
Hrvatska godišnje proizvode oko 720 milijuna jaja - od toga u slobodnom uzgoju 7,2 milijuna jaja, u stajskom 36 milijuna, u obogaćenim kavezima 182 milijuna, dok golema većina od gotovo 70 posto proizvodnje ili 490 milijuna jaja dolazi iz neobogaćenih kaveza.
U ovim uvjetima obogaćenih kaveza, kažu, troši se više dezinfekcijskih sredstava, kavezi se više ne mogu tako dobro očistiti kao u starim uvjetima, koke sada kljucaju svoj izmet, a proizvodnja jaja, iako je sada bliže prirodi i koke su navodno sretnije, ne znači nužno i pozitivan ishod. Unatoč tome, uginuća su nešto veća, u samom startu broj životinja je manji pa je i manji broj jaja, jaja su često prljavija, što ih automatski svrstava u B kategoriju, tj. jaja koja idu u preradu, a ne direktnu prodaju. Koliko je tu sreće za male proizvođače koji čine temelj peradarske industrije u Hrvatskoj, zaključite sami.
Foto: depositphotos.com
Tagovi
Autorica
Partner
Sv.L.B.Mandića bb,
Osijek,
Hrvatska
tel: (031) 400 - 000,
e-mail: marketing@ostv.hr
web: http://www.osjecka.com
pege25
prije 10 godina
Ma treba se pod svaku cijenu riješiti tih malih hoby poljoprivrednika u svim granama našeg lijepog posla ...i pustiti nas velike i sposobne da živimo napokon od svog rada i riešimo se tih malih krpelja koji nam piju krv na slamku s svojim fuš proizvodima ...što danas valja malo što? ...ti mali su rak rana nama velikima profi seljakima ili?Nadam se da če ovaj komentar najiči na bar jednog čitatelja koji če mi dati plus za ovaj komentar jer je izrečen iz srca i iskreno a na kraju krajevu je tako ... he ..istom u naprijed hvala .A onaj koji se ljuti uvalim mu ..zna se šta (spiku naravno) ..he..nadam se da nisam pre grub i pre vulgaran bio u ovom komentaru ili?Ako pak jesam onda vam dubok zavaljujem ...ups zahvaljujem na razumjevanju ...he Lp i do čitanja od vaše i našeg nadasve zanimljivog i legendu svih legendi STRAP25