Sinonim: črnica, kupinjača, crna jagoda | Engleski naziv: Blueberry | Latinski naziv: Vaccinium L.
Borovnica je listopadni grm iz porodice Erika; Vrijesovki (Ericaceae), prosječne visine od 20 - 50 cm. Kod nas u RH raširena je u borovim, smrekovim i bukovim šumama. Cvjeta u sviblju i lipnju, a sazrijeva od lipnja do kolovoza. Plod je okrugla bobica, promjera 5 - 10 mm, tamno plave boje, kožastog ovoja i kiselkasto-slatkog je okusa. Sadrži organske kiseline, mineralne tvari, tanin i boje.
Temperatura
Borovnica je otporna na zimu i može podnijeti temperature od -20 °C do -25 °C bez ikakvih šteta, a ako je prekrivena snijegom može izdržati i puno niže temperature.
Voda
U vrijeme vegetacije borovnica traži dosta vlage te se u ljetnom periodu, kada su temperature dosta visoke, a tlo nije vlažno, mora navodnjavati. Borovnica ima dosta plitak korijen i zbog toga je jako osjetljiva na sušno razdoblje, pa ukoliko joj ne osiguramo dovoljno vlage može doći do ozbiljnih šteta u nasadu, kao što su kržljav rast, slabiji urod, a u najgorem slučaju grmovi se mogu osušiti.
Tlo
Dobro uspijeva na svakom kiselom tlu (pH 4 - 5,2). Na vapnenom tlu uspijeva samo ako postoji dovoljno dubok sloj kiselog humusa.
Odgovaraju joj topliji i osunčani položaji. Za podizanja nasada najbolja su tla s blagim nagibom kako bi se odvijala stalna cirkulacija zraka.
Prije sadnje, tlo treba obraditi do dubine od 20 cm. Ako je tlo vlažno, prave se humci visine 15 - 30 cm i širine 120 cm. U svaku rupu prije sadnje dodati gnojivo, ali ne ona koja sadrže kalcij ili vapno. Zbog toga propada borovnica posađena uz zidove i ograde s kojih vapno ulazi u tlo.
Razmnožava se podzemnim izbojcima iz korijena. Prije sadnje, s korijena se uklanja suvišno tlo u kojem se sadnica nalazila u rasadniku. Sadi se tijekom listopada i studenog. Nekoliko sati prije sadnje korijen se potapa u vodu. Standardni razmaci za visokogrmnu borovnicu su 120 cm u redu i 3 m između redova. Borovnica se uglavnom uzgaja u obliku grma i žive ograde. Na većim visinama preporučljivo je da smjer redova bude sjever-jug zbog optimalne količine svjetlosti, dok u nižim, toplim i dobro osvijetljenim ploložajima prednost se daje smjeru istok-zapad kako bi se smanjilo pretjerano zagrijavanje i isušivanje tla, a i biljka je tada manje osjetljiva na mraz.
Ako je tlo opskrbljeno fosforom koristi se formulacija NPK gnojiva u omjeru 12:4:8, a ako nije, onda je omjer 10:10:10. Dodaje se 30 g po grmu u proljeće poslije pupanja i u jesen nakon berbe. Količina gnojiva postupno se povećava do 150 g po grmu koji dostigne visinu od 2,5 m. Prve godine poslije sadnje ne primjenjuju se dušična gnojiva zbog osjetljivosti korijena borovnice. Druge se godine može dodati i UREA. Ako nastane suša, nasad se mora redovito zalijevati, a navodnjavanje mladih nasada je neophodno.
Prve godine nakon sadnje uklanjaju se cvjetni pupoljci. Kada biljke dosegnu visinu od 1 - 1,5 m, vrši se rezdba u svrhu obnavljanja rodnih grana. Prvo se potpuno uklanjaju stare, slabe i oboljele grane. S preostalih grana orezuje se granje izraslo tijekom zadnje dvije godine i koje je donijelo prinos. Novi izbojci pojavit će se ispod reza.
Borovnica se bere u nekoliko navrata i to 3 - 7 puta u 5 - 8 dana jer bobice ne sazrijevaju istodobno. Berba traje 6 - 8 tjedana što, naravno, ovisi o sorti i klimatskim uvjetima. Peteljke se skidaju ručno ili specijalnim »češljevima« u hladnim jutarnjim satima. Pri branju treba strogo paziti da se ne oštete plodovi.
Bobice borovnice čuvaju se u hladnjačama 3 - 4 tjedna na temperaturi od 0 °C - 2 °C, uz relativnu vlažnost od 85 - 90 %. Borovnica se pakira u male plitke posudice. Plodovi slabo podnose transport te se najčešće odmah zamrzavaju i tako čuvaju u hladnim komorama do trenutka prerade ili prodaje u zamrznutom stanju.
Izvor: dipl.ing. B. Volčević; Jagoda, malina, kupina; Bjelovar, 2005.
ukupno: 22, aktivno: 7, neaktivno: 15
Berkley
Blue crop
Blue jay
Blue ray
Bluette
Burlington
Chandler
Covill
Darrow
Duke
Earlyblue
Elizabeth
Elliot
Herbert
Jersey
Legacy
Misty
O`Neal
Patriot
Sierra
Spartan
Star
Ovogodišnja berba borovnice je pri kraju, a proizvođači su, za razliku od prošle godine, uglavnom zadovoljni otkupnom cenom koja je iznosila oko 6,5 €/kg, dok je pred kraj berbe pala na šest evra. Kvalitet plodova je na visokom nivou, a sve više proizvođača borovnicu odmah pakuje u mala pakovanja i...
Naš sistem protivgradne mreže je uspešno zaštitio zasad borovnice usled pojave grada.🫐🍀⛈️ Gruža agrar, sistem protivgradne mreže, voćarstvo.
Zasad borovnica Sime Đukića, iz Jaružana, opština Laktaši, kao da se sprema za zimski san. Stabljike su ušuškane u piljevini, kompostu, đubrivu i sječki.
Republički inspektori Ministarstva zaštite životne sredine i Čuvarska služba predela izuzetnih odlika Vlasina, organizuju tokom jula i avgusta, vanredne kontrole u oblasti zaštite prirode. Akcenat je na kontroli berbe šumske borovnice, koja je ove sezone, zbog prolećnih mrazeva, slabo rodila pa ima...
REZIDBA I ZAŠTITA VOĆAKA OD GRADA. Grad je česta pojava na našim poljima i pored organizovane protivgradne službe. Njegova oštećenja mogu biti katastrofalna za sve voćne vrste, bez obzira na njihov uzrast. Jabuka je voćka čiji plodovi su najtolerantniji na manju gradobitinu, jer sitniji udarci grada...
Čime li su zalivali? Borovnica teška 20,4 grama, uzgajana u australijskoj državi Novi Južni Vels, oborila je Ginisov svetski rekord za najtežu borovnicu na svetu. Veličine je loptice za golf, ima prečnik od 39,31 milimetar i teži 10 puta više od prosečne borovnice, objavio je Gardijan, a preneo Tanj...
Berba borovnica u Šumadiji krenula je dvadeset dana ranije u odnosu na prethodne proizvodne sezone. Plantaže borovnica kod Miroslava Nikolića u selu Balosave kod Knića ove godine su poranile skoro tri nedelje sa plodovima. Intenzivni zasadi već petu godinu daju pun rod a ove godine Miroslav očekuje...
Na Vlasinskoj visoravni ove godine beleži se slab rod divljih borovnica zbog prolećnih mrazeva i suše. Na lokalitetima poput Gadžine mahale plod se gotovo ne vidi, a čuvari prirode navode da sazrevanje kasni i da se veći prinos ne očekuje pre avgusta. Na stanje dodatno utiče i nesavesno branje grabu...
ORGANSKO VOĆARSTVO. Organska poljoprivreda je proizvodnja poljoprivrednih proizvoda bez upotrebe veštačkih materija sintetičko hemijskog porekla tokom ciklusa proizvodnje, odnosno ne upotrebljavaju se mineralna đubriva, pesticidi i veštačke materije koje deluju stimulativno na rast i razvoj biljaka,...
