Badem

Badem predstavlja cijenjeno, vrlo kalorično i hranjivo voće, kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu. Plodovi sadrže kvalitetne masnoće, bjelančevine, ugljikohidrate, mineralne i aromatske tvari te vitamine. Osim velike upotrebe u domaćem kulinarstvu, značajna je njegova uloga i u prehrambenoj, farmaceutskoj, konditorskoj i kozmetičkoj industriji.

Badem je najstarija kultura koja se počela uzgajati na našem obal­nom i otočnom dijelu. Uveli su ga u kulturu u VI. st. pr. Kr. Grci, koji su počeli osnivati svoje kolonije po zemljama Sredozemlja. Danas se badem najviše uzgaja u Italiji, Španjolskoj, Grčkoj, Maroku, u Kaliforniji (SAD) i dr. U zemlja­ma s oštrijom klimom nego što je sredozemna, kao i u suptropskom području, uzgoj badema je ograničen. Procjenjuje se da je u svijetu pod bademom oko 1 100 000 ha, od toga je polovica u Sredozemlju.

Agroekološki uvjeti za uzgoj badema

Temperatura

Badem je heliofitna voćka i da bi postigao dobru kvalitetu zahtjeva mnogo svjetla i topline u vrijeme dozrijevanja plodova. Cvjeta već u siječnju i njegovi nježni, osjetljivi cvjetovi propadaju zbog siječanjskih mrazeva i jakih sjevernih vje­trova. Stoga je potrebno mijenjati sortiment s kasnocvjetajućim sortama kako bi se izbjeglo nepovoljno djelovanje vremenskih prili­ka u siječnju i veljači. Oštećenja od niskih tem­peratura nastaju u nekih sorata badema tek pri -27 °C. Cvjetovi neposredno prije otvaranja mogu izdržati temperaturu do -3,5 °C, a u nekih sorata i do -4 °C. Otvoreni cvjetovi i mladi zametnuti plodovi stradavaju na temperaturi od -1 °C do -2 °C. Badem vrlo dobro podnosi visoke temperature, pa izdrži bez oštećenja i do 50 °C.

Voda

Za badem je vrlo važno da ima dovoljne količine oborina u vrijeme intenzivnog rasta vegetativnih i generativnih organa (mladica i plodova). Kod nas se badem ne navodnjava, osim ako se žele osigurati visoki i stabilniji prirodi. Na taj se način prirodi mogu povećati i za 40 %. U vrijeme dozrijevanja nema potrebe za navodnjavanjem jer plod badema otpušta vodu. Od svih voćnih vrsta badem najbolje podnosi sušu, pa ga stoga nazivaju »kralj sušnih područja« ili »Rey del secano«.

Tlo

Bademu odgovaraju du­boko drenirana pjeskovito-ilovasta ili ilovasta tla, koja su bogata humusom, mineralnim hranivima i imaju neutralnu, slabo kiselu ili slabo neutralnu reakciju. Tla trebaju biti dovoljno rahla jer badem ima vrlo razvijen korijen, koji prodi­re i do 4 m dubine.

Izbor položaja za podizanje nasada badema

Uzgaja se na različitim nadmorskim visi­nama. U srednjoj Aziji, na Kavkazu i do 1 200 m. U području Sredozemlja uzgaja se do 600 m nadmor­ske visine. Iznad 1 000 m nadmorske visine u našim uvjetima zbog povećane vlažnosti ne uspijeva.

Priprema tla za sadnju badema

Prije sadnje tlo treba pripremiti dubokim rahljenjem kao i za sve druge intenzivne kulture. Ravnomjerno se rasipa mineralno gnojivo i tlo se ore na dubini od 40 cm. Za jesenjsku sadnju duboko oranje obavlja se tijekom ljeta, a za proljetnu sadnju duboka obrada može se obavljati od ljeta do zime, ako je povoljna vlažnost tla.

Izbor podloga za badem

Za uzgoj badema služe razne podloge: breskve, križanac breskve i badema te šljive. Kod nas se najviše primjenjuju sjemenjaci gorkog badema, breskve i križanac badem x breskva (GF 677). Za teža tla preporučuje se podloga šljive, i to Marianna 2624 i si. Badem kao podloga dobro podnosi sušu, a otporan je i prema klorozi (nedostatku željeza). Uz badem, na plodnim tlima, kao podloga, u obzir dolazi sjemenjak vinogradarske breskve jer je bujan i otporan na sušu. Na toj podlozi badem rano rodi, ali zato ima kraći vijek trajanja. Ta podloga nije prikladna za karbonatna tla i zbog osjetljivosti na viruse.

Izbor uzgojnog oblika badema

U intenzivnom uzgoju badema primjenjuje se više uzgojnih oblika, a prevladavaju pro­storni i plošni. Preporučuje se uzgoj u obliku popravljene vaze s tri ili najviše četiri primarne skeletne grane koje međusobno zatvaraju kut od 120° ili rjeđe 90°. Visina je debla oko 90 cm, a primarne skeletne grane međusobno su razmaknute na 10 - 15 cm i zatvaraju kut od 45°. Pri sadnji, jednogodišnje sadnice se prikrate na 120 cm visine, a skelet se oblikuje iznad 85 - 90 cm. Svi postrani izboji koji izbijaju ispod 85 cm odstra­njuju se. Na tim primar­nim skeletnim granama razvit će se sekundarne skeletne grane, koje će trebati razvoditi. Razmak na koji će se razvoditi grane prve, druge i treće serije ovisi o bujnosti sorte u kombinaciji s podlogom. Na isti način razvode se tercijarne skelet­ne grane (skeletne grane trećeg reda).

Vrijeme i tehnika sadnje badema

Sadnja se obavlja isključivo zdravim i prvoklasnim sadnicama. U Italiji i Francuskoj bademi se sade, ako se obavlja navodnjavanje, na razmak 6 x 5 m, a bez navodnjavanja na 6 x 4 m. Prema iskustvima iz stra­ne i domaće prakse, valja upotrijebiti razmak 6 x 4 m, što znači da za 1 ha treba 416 sadnica badema.  

Održavanje nasada badema

Održavanje tla i gnojidba nasada badema vrlo su slični održavanju tla i gnojidbi nasada breskve i nektarine, pogotovo jer su im podloge iste ili slične.

Berba badema

Kada plod badema sasvim dozrije, lupina puca i plodovi ispadaju. Plodovi ne dozrijevaju ravnomjerno. Najranije dozriju plodovi na vanjskom dijelu krošnje. Berba u malim nasadima obavlja se ručno u mreže stavljene pod stabla, dok se u većim nasadima primjenjuju tresači. Berba može početi kada ovojnice počmu pucati. Prije skladištenja bademi se očiste i osuše te sklone na suho i prozračno mjesto.

Izvor: Ivo Krpina i suradnici; Voćarstvo; Zagreb, 2004.