Pretraga tekstova
Europski parlament usvojio je prijedlog uvođenja europske oznake zemljopisnog porijekla i za nepoljoprivredne proizvode, poput slavonskog zlatoveza, paške čipke, bračkog kamena i slično.
Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta usvojio je prijedlog hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan.
Borzan je zahtijevala o potrebi što skorijeg uvođenja europske oznake zemljopisnog porijekla i za nepoljoprivredne proizvode, čime bi se stvorilo više milijuna radnih mjesta. Time prijedlog ulazi u Strategiju jedinstvenog tržišta za naredno razdoblje.
Oznaku zemljopisnog podrijetla u EU dosad mogli dobiti samo originalni i autohtoni poljoprivredni proizvodi zemalja članica, no otvara se put i za nepoljoprivredne proizvode poput slavonskog zlatoveza, paške čipke, bračkog kamena i slično.
Naglasili smo kako bi takav prijedlog imao veliki značaj za građane, potrošače, proizvođače, ali i za očuvanje europskih vještina, tradicije i znanja.
Važnost je i na dodatnoj vrijednosti koju bi mogli ostvariti mali i srednji poduzetnici diljem Europe. Naime, prema Zelenoj knjizi EK iz 2014. tim sustavom bi se stvorilo više od četiri milijuna radnih mjesta, i to u najsiromašnijim regijama Europe. Dvije trećine regija iz kojih potječu nepoljoprivredni proizvodi s oznakom zemljopisnog podrijetla imaju stopu siromaštva ili nezaposlenosti iznad 20%.
Postojeći sustav za poljoprivredne proizvode, ističe Borzan, ubire 54,3 milijarde eura svake godine. Zašto ne omogućiti istu priliku i onima koji proizvode i nepoljoprivredna tradicionalna dobra? Poduzetnici se žale kako gube 40% prihoda boreći se s konkurencijom koja obmanjuje potrošače.
Krivotvorine najčešće dolaze iz zemalja Azije i Južne Amerike gdje krivotvore oznaku, ali i unutar EU gdje se manipulira imenima pa se imenu novog proizvoda manje kvalitete dodaje riječ "kraljevski", "originalni" i slično.
"Kad putujemo po Europi i kupujemo proizvode za koje vjerujemo da su autentični, tek kod kuće primijetimo oznaku poput "proizvedeno u Kini"", kaže Borzan. Gdje bi europska poljoprivreda bila da ne postoje oznake porijekla za primjerice vina, ili određene voćne ili mesne proizvode? Ne smijemo se bojati zaštititi što je naše i tražiti trgovačke partnere iz trećih zemalja da to poštuju!
Foto: Lika club
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?