Vlada odustaje od “Preporoda hrvatskog sela”

Prateći problematiku u poljoprivredi na području Republike Hrvatske, a posebno na području Slavonije i Baranje, može se zaključiti da su zbog nestručnosti i zapostavljanja najvećih problema koji prate poljoprivrednu proizvodnju hrvatski seljaci dovedeni na rub egzistencije, bez obzira na to što se u posljednje vrijeme u javnosti prezentira da su izdvajanja za poljoprivredu značajno porasla, kaže Željko Kraljičak, dožupan Osječko-baranjske županije, napominjući kako stanje na terenu demantira sve pokazatelje.

Vlada krši zakone

“Zbog enormnog uvoza na kojem je Vlada ubirala carinu i PDV tržište poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u RH praktički je uništeno. U posljednjih nekoliko godina uništena je prehrambena industrija, a sada se nastoji uništiti i poljoprivredne proizvođače. Zakonom o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju jasno su naznačene obveze države prema poljoprivrednim proizvođačima, kako u financiranju primarne proizvodnje, tako i kroz model kapitalnih ulaganja u poljoprivredi i ribarstvu zagarantirani su iznosi potpora i povrata investicijskih potpora za kapitalna ulaganja koji se trebaju isplatiti. Te se obveze ne izvršavaju sukladno zakonu pa time i Vlada i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja krše zakon”, navodi Kraljičak.

- Svjedoci smo da se već duže vrijeme vodi rasprava o isplati zaostalih neisplaćenih 15 posto poticaja iz 2008. godine u ukupnom iznosu od 205 milijuna kuna, što mnogim proizvođačima u ovom trenutku predstavlja velik problem u primarnoj proizvodnji - kaže Kraljičak.

Kašnjenje isplate investicijskih potpora za kapitalna ulaganja više od godine dana, smatraju u Osječko-baranjskoj županiji, predstavlja najveći problem s kojim se susreću poljoprivredna gospodarstva koja su ušla u investicijske cikluse sukladno Operativnim programima iz područja poljoprivrede koje je donijela Vlada RH (Operativni program razvoja govedarske proizvodnje, Operativni program razvoja svinjogojske proizvodnje, Operativni program podizanja dugogodišnjih nasada, Operativni program razvoja povrtlarske proizvodnje), a Zakonom o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju i Pravilnikom o provedbi modela kapitalnih ulaganja u poljoprivredi i ribarstvu zagarantirana su povrati financijskih sredstava u iznosu od 40 posto, odnosno 50 posto maksimalno 3,5 milijuna kuna.

Seljaci u nemilosti banaka

- Postoje indicije da dug po ovoj osnovi prema poljoprivrednim gospodarstvima iznosi više od milijardu kuna, a čime je ugrožena financijska likvidnost tih poljoprivrednih gospodarstava koja su trebala biti generatori poljoprivredne proizvodnje. Samim time dospjeli su u nemilost banaka jer zbog neisplate svojih obveza prijeti im da ostanu bez svoje očevine i djedovine stvarane desetljećima, a koju su dali pod hipoteku. Na posljednjim prosvjedima seljačkih udruga dogovoreno je između Vlade RH i seljačkih udruga da se kreditne obveze reprogramiraju i da se uvede moratorij na plaćanje glavnice, kao i obećanje ministra da će se investicijske potpore za kapitalna ulaganja isplaćivati unaprijed. Taj odgovor je samo pusto obećanje jer nadležno ministarstvo nije o tome obavijestilo poslovne banke. Na takav način pružajući lažnu nadu poljoprivrednim gospodarstvima kratkoročno se pokušalo izbjeći nastale probleme koji hrvatsku poljoprivredu guraju u propast. Također smo svjedoci da HSS i HDZ odustaju od koalicijskog sporazuma u kojem je glavni predmet dogovora bila provedba programa pod nazivom “Preporod hrvatskog sela”.

Brisanjem 66.296.665,00 kuna s pozicije A 401117 RAZVOJ SELA I SEOSKOG PROSTORA, odnosno sredstva koja su bila namijenjena za razvoj sela i seoskog prostora, jasno se daje do znanja da se odustalo od provedbe tog programa u hrvatskim selima. Dosad navedeno jasno ukazuje da odgovorni za stanje u hrvatskoj poljoprivredi Vlada i resorno ministarstvo ne prepoznaju stvarne probleme i život na selu, jer da ih (prepo)znaju ne bi šutjeli o njima i skrivali ih pod tepih.

Autor: Zdenka RUPČIĆ