Pretraga tekstova
Jedanaest vinskih cesta za vrh kontinentalnog turizma
Osječko-baranjskoj županiji je turizam u ruralnim prostorima jedan od temelja gospodarskog razvoja, a s vinskim cestama uspješno je objedinjena turistička ponuda - promocija proizvodnje vina, autohtonih proizvoda i smještajni kapaciteti.
Željko Kraljičak, zamjenik župana Osječko-baranjske županije, napominje da je u županiji 11 udruga vinskih cesta, od toga u posljednjih godinu dana otvorene su dvije - Zlatno brdo Popovac i Vinski put Batina, a u pripremi je otvaranje i 12. - na području Feričanaca.
- Vinske ceste, inače, objedinjuju sve subjekte koji se bave pružanjem usluga i prodajom svojih proizvoda u turizmu, njegujući pritom kulturnu baštinu i krajolik gdje posebno mjesto zauzima proizvodnja grožđa i vina. S ovim projektom uspjeli smo ujediniti gotovo sve što naš ruralni prostor može ponuditi tržištu - od vrhunskih vina do kvalitetnih autohtonih proizvoda - kaže Kraljičak.
U Županiji navode da su zahvaljujući kvalitetnoj organizaciji i radu svih osječko-baranjskih vinara od fonda IPA III C za projekt vinskih cesta dobili 1,25 milijuna eura.
- U okviru tog projekta gradit će se četiri mini muzeja, u svakom vinogorju po jedan te jedan veliki u osječkoj Tvrđi, kao i 25 kilometara cesta u našim vinogradima, čime će se dodatno povezati proizvodnja vina i ostalih proizvoda sela, uz moguće otvaranje novih kušaonica vina i sadržaja. To će uz prirodne ljepote i očuvani okoliš još više učvrstiti poziciju Osječko-baranjske županije, koja je trenutačno u vrhu hrvatskog kontinentalnog turizma - drži Kraljičak.
Silva Wendling, pročelnica Odjela za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije, navodi da se, kad je riječ o proizvodnji grožđa, Osječko-baranjska županija nalazi na drugom mjestu, s proizvodnjom od gotovo 14.000 tona, odmah iza Dubrovačko-neretvanske županije (18.000 tona) te ispred Istarske županije. I po proizvodnji vina Osječka je županija druga, s proizvodnjom od 91.000 hl vina. Prva je Istarska županija, koja proizvodi 96.000 hl, a treća je Dubrovačka, s proizvodnjom od 83.000 hl vina, kaže Wendling.
Ako se promatra struktura vina u prometu u Osječko-baranjskoj županiji, najveći udio ima kvalitetno vino 63.000 hl, stolnog vina godišnje se proizvede 11.000 hl, dok su preostale količine vrhunsko i ostalo vino. Dakako, prema vrstama vina, najveći udio ima graševina - 65 posto, slijedi frankovka - 6 posto, chardonnay - 4 posto, rizling i merlot - 2 posto, cabernet sauvignon - 1 posto, dok je 20 posto ostalih sorti.
Autor: Zdenka RUPČIĆ
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?