AgroKlub.com

\

Seoski turizam

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Seoski turizam » Uzgoj divljih zečeva u Dalmaciji

Uzgoj divljih zečeva u Dalmaciji

Farme zečeva

Uzgoj divljih zečeva u Dalmaciji

Datum: 20.04.2015. 17:45 |

3

Kategorija:

Seoski turizam

Ruralni prostori dalmatinskog priobalja su posljednjih godina prepoznatljivi i po uzgoju divljih zečeva, posebice u okolici Šibenika i Zadra zahvaljujući farmama entuzijasta Nene Božića i Branka Škugora te Jerolima Baljka u Zadarskoj županiji. Tvrde kako su njihove farme divljih zečeva i dopuna seoskog turizma, a Božić i Škugor su počeli realizirati i svoj novi zajednički projekt o uzgoju prepelica i jarebica.

Osim što je Dalmacija oduvijek bila poznata po uzgoju ovaca (posebice krajobrazi Zagore) za koju se kaže da je hraniteljica pučanstva s obzirom na njezine proizvode poput mlijeka, sira, janjaca na tom ruralnom prostoru, odnedavno je prepoznatljiva i po uzgoju divljih zečeva uglavnom u okolici Šibenika.

Šibenčani kažu kako su prvu farmu divljih zečeva na predjelu Dubrave u blizini Krešimirova grada osnovali entuzijasti Neno Božić i Branko Škugor, koja se konstantno širi zahvaljujući njihovom angažmanu, dakako ljubavi prema spomenutim divljim životinjama, dakako i oplemenjivanju dalmatinskog krša u rodnom kraju.

Poznate su i farme za uzgoj divljih zečeva, primjerice u Zadarskoj županiji na posjedu Jerolima Baljka koji je obiteljsku farmu Gušte smjestio čak na površini od 50 hektara, poput one na području Like, odnosno u Lovincu podno Velebita, čiji je vlasnik OPG Vrkljan s nositeljem Petrom Vrkljanom. Manje više svi ističu kako će svojim projektima uzgoja divljih zečeva uvelike popraviti fond tih životinja u Dalmaciji. Šaleći se kažu: Ono što je jelen u Slavoniji, to je divlji zec u Dalmaciji!?

Prva farma divljih zečeva u Dubravi - utemeljitelji Neno Božić i Branko Škugor


Divlji zec pušten u prirodu

Suvlasnici i poslovni prijatelji Božić i Škugor kažu kako još još 2009. godine, kada su ušli u zajednički posao, imali 50 kaveza koliko i zečjih parova matičnjaka, u što su uložili više od 50 tisuća eura.

Vole reći da im je drago što novi zečji parovi, uzgojeni u njihovim farmama, ovih dana trčkaraju u lovištima na području Vodica, Tisnog i Pirovca, a to se nedavno čulo i u sklopu obilježavanja 100. obljetnice osnutka, postojanja i djelovanja Lovačkog društva Šibenik. Tada je također naglašeno kako su prvi divlji zečevi, koji su pušteni u lovište Donje polje, uzgojeni baš na farmi u šibenskoj Dubravi, čiji su uzgajatelji Neno Božić i Branko Škugor. Dodaju kako su u taj posao, dakako i zajednički biznis, krenuli prije četiri godine i do sada se uzgoj divljih zečeva više nego utrostručio te stalno povećavaju svoja legla, šire postojeće i osnivaju nove farme tih životinja.

Makar obojica imaju tri farme zečeva, krenuli su u još jedan zajednički projekt o uzgoju prepelica i jarebica na lokaciji površine oko 6.000 metara četvornih u kršu šibenskog podneblja, gdje građevinski strojevi upravo čiste, ravnaju teren i uređuju prilaze.

To su ovih dana za portal Agrokluba izjavili poduzetnici Neno Božić i Branko Škugor, žaleći se ujedno kako za divljač i njihove hvalevrijedne projekte nemaju sluha ni jedna institucija na razini grada, županije i države. Doznajemo kako su se lovci odnosno članovi LD Dubrava prije četiri godine odlučili na farmu zečeva iako tada nisu imali nikakva (pred)znanja o uzgoju i proizvodnji te divljači. Htjeli su se i u tome ogledati, ujedno i u proizvodnji zdrave hrane u čistoj prirodi, i kao dopuni ponude seoskog turizma.

Uzgoj divljih zečeva, prepelica i jarebica - dopuna ponude seoskog turizma


Kavezi divljih zečeva

"Mi smo bili prvi u tome, odnosno pioniri u podizanju farme uzgoja divljih zečeva, ne samo na području Šibensko-kninske županije. I uspjeli smo, bez ičije potpore. Teško nam je bilo kupiti rasplod, a ni veterinari nam nisu mogli puno pomoći u realizaciji našeg projekta.

Sami proizvodimo kaveze za zečeve parove matičnjake i hranilice, te sve što im je potrebno za uzgoj tih životinjica na farmi. Uza sve teškoće, probleme i nestašicu novca, ovaj naš posao ide i više nego dobro, čak i iznad očekivanja, pa sada imamo čak 55 kaveza za zečje parove matičnjake. No, širenje farme je vezano za ostavljanje jedinki, zečeva i zečica. Lani smo napravili 14 novih kaveza, a ove godine, samo do kraja ožujka i početka travnja čak za 20 pari zečeva; sve iz naše, vlastite reprodukcije. Spajamo zečeve, osnivamo i širimo nove farme i idemo naprijed!", naglašava Neno Božić, jedan od prvih vlasnika zečje farme na predjelu šibenske Dubrave, uzgajatelj divljih zečeva.

Božić i Škugor napominju kako na farmi tijekom proteklih četiri do pet godina uvijek imaju parenja, nova legla i zečeve, pa o životinjama moraju voditi i novu, preciznu evidenciju kako se ne bi ponovili bliski srodnici.

"Nikako se ne bi smjelo dogoditi da pri parenju novih zečeva spojimo brata i sestru, odnosno nikako se ne smije pariti mužjak i ženka iz istog legla. Razvoj projekta o njihovu parenju budno pratimo od početka do kraja njegove realizacije, a zečevima je najvažnije osigurati potpuni mir, odgovarajuću hranu, pozornost. S njima moramo biti najmanje dvaput dnevno te ih brižno nadgledati u kavezima. To je naša obveza, jer smo svjesni činjenice da se zečevi tijekom jednog dana moraju obilaziti i nadzirati najmanje dva puta, prije i poslijepodne. Dakle, zečevi se nikako ne smiju uznemiravati, jer su ionako prirodno plašljivi. Unatoč tolikom radu i uzgoju zečeva, tržište opet ne možemo zadovoljiti. Kada za to dođe vrijeme uglavnom ih kupuju lovačka društva gotovo iz svih sredina Hrvatske, ali su glavni kupci najviše iz cijele Dalmacije, zatim iz Like", ističe Branko Škugor.

Divlji zečevi zahtijevaju mir, a pri parenju nikako spajati ženku i mužjaka


Kavezi divljih zečeva na farmi

"Zečeve smo iz Božićeve i Škugorove farme u šibenskoj Dubravi počeli kupovati još 2013. godine. Inače, ta se farma o uzgoju divljih zečeva pokazala jako dobra i korisna na kojoj samo naše lovačko društvo godišnje kupi više od 40 zečeva. Odnosimo ih u naše lovište gdje ih puštamo u prirodu, gdje se brzo prilagode novim uvjetima. Sve više se širi interes za zečevima uzgojenim na farmi u Dubravi, koja je pod stalnom kontrolom veterinarskih stručnjaka, pa se može reći kako je zadovoljila sve potrebe lovačkih društava", tvrdi Zoran Bajić, predsjednik jednog lovačkog društva na šibenskom području.

Neno Božić je zadovoljan i zato što farmu divljih zečeva redovito svake sezone posjećuju skupine turista, najviše inozemnih, koji ju razgledavaju i svime se dive. "Oni strani turisti koji prvi put posjete i razgledaju našu farmu, dođu opet, a mnogi od njih redovito svake godine. Naši zečevi se brzo prilagođavaju novim prirodnim uvjetima i bez ikakvih problema mogu preživjeti. Naime, divlje zečeve iz kaveza naše farme, uglavnom nakon dva mjeseca životne starosti, odvajamo od roditelja te ih puštamo u prirodu. Tek neke pasmine odvajamo kada navrše 21 dan, stavljamo ih u njihove kaveze gdje ostanu još koje vrijeme, nešto više od dva mjeseca, te i njih pustimo u prirodu", objašnjava Božić.

Posao nam je doista krenuo više nego dobro, čak iznenađujuće, pa ni na tržištu nemamo nikakvih problema. Od prvog dana redovito radimo detaljnu, strogu evidenciju o uzgoju divljih zečeva na farmi.

Primjerice, svaki dan im moramo promijeniti vodu u pojilicama i sve moramo raditi tiho kako se zečevi ne bi uplašili. Ali ih katkada najviše uznemiruju laveži pasa izvan ograde, a mi smo nemoćni to spriječiti, zaustaviti. Raduje činjenica što, zahvaljujući širenju postojećih i osnivanju novih farmi zečeva, kojima opskrbljujemo gotovo sva lovačka društva u Dalmaciji, možemo zadovoljiti sadašnje potrebe tržišta.

No, kako se pokazuju još veće potrebe za našim zečevima, moramo se dalje širiti te ubrzati i svoje nove projekte. Tijekom ove godine proširit ćemo asortiman naše proizvodnje, već smo pokrenuli projekt o uzgoju prepelica i jarebica. Jer, i ta se divljač želi vidjeti u lovištima ne samo diljem Dalmacije, a koju najviše traže naši partneri i lovačka društva, dakako i inozemni turisti. Zapravo, uzgajati divljač poput zečeva, prepelica i jarebica nama se itekako isplati ne samo kao proizvodnja poljoprivredne zdrave hrane, nego i kao značajna dopuna ponude seoskog turizma u sklopu Programa ruralnog razvoja. U pripremi je i gradnja još dviju farmi zečeva, dakako i širenje postojeće farme u šibenskoj Dubravi", najavljuju nove razvojne projekte Neno Božić i Branko Škugor.

Inozemni turisti itekako za divlje zečeve na Božićevoj i Škugorovoj farmi


Detalj farme

Obojica računajući kako će i novi projekti biti profitabilni, dakako kada se dovrše i stave u funkciju. Predsjednici LD i mnogi lovci ističu kako bi trebalo obogatiti matične trendove prorijeđenog divljeg zeca u svim lovištima, čime bi se uz ostalo ispunile i obveze prema državi koja propisuje gospodarenja s divljači te da su lovačkim društvima potrebni uzgajatelji poput Božića i Škugora.

"Prije nego što smo počeli uzgajati zečeve, lovišta su se ne samo na šibenskom području nego i u cijeloj Dalmaciji, pa i šire, naseljavala tom divljači koja je bila uvezena iz Mađarske. Riječ je o velikom ravničastom zecu koji je domaćim zečicama donio i komplikacije, dok mi uzgajamo autohtonog krškog zeca s ovog dalmatinskog podneblja te je i pod veterinarskim nadzorom od prvog dana koćenja do ispuštanja u prirodu, čim dobije potvrdu veterinarske inspekcije.

Takav zec lovačka društva stoji 700 kuna, a uz predočenje računa i veterinarske potvrde od Hrvatskog lovačkog saveza ostvaruju naknadu od 150 kuna za svaku jedinku naseljenu u nekom lovištu.

Mi, kao uzgajatelji divljači, nemamo nikakvih državnih poticaja, a svatko tko god misli kako se od ovog posla ubrzo može imati dobra zarada, grdno se vara.

U prilog toj tvrdnji evo i računice: kavez s parom zečeva košta tisuću eura, s znanje o njima nitko ne nudi niti će ga ikome dati. Valja imati na umu kako je uzgoj divljih zečeva na ovim našim prostorima još u povoju. To je novost i za veterinarsku struku pa mnogo toga još i za nas ostaje u sklopu mukotrpnog stjecanja praktičnog znanja na terenu, odnosno na farmi uzgoja divljih zečeva u Dubravi. Dodatni problem nam je u početku bio što nigdje u Hrvatskoj nismo mogli kupiti nikakvu opremu pa smo se sami morali snalaziti", podsjećaju Neno Božić i Branko Škugor.

Vlasnici farmi za uzgoj divljih zečeva kažu kako nemaju poticaja što je za njih apsurd


Neno Božić i Branko Škugor

Oni su početničke probleme, uglavnom u podizanju objekta i izradi kaveza, neusporedivo lakše svladavali jer su se orijentirali isključivo na svoje građevinske i obrtničke sposobnosti te su sve zajednički gradili i izrađivali. Jer, Božić je građevinski poduzetnik, a Škugor bravarski obrtnik. Rekoše nam kako su nakon dvije godine intenzivnog rada naučili dostatno da bi sami mogli proširiti farmu divljih zečeva na novom zemljištu, uz to napraviti i ograđeni prostor. Tvrde kako nisu lovci ističući da ih, baš kao i njih, nosi entuzijazam i optimizam.

Obećavaju kako će i dalje širiti postojeće i osnivati nove farme za uzgoj divljeg zeca kojeg stalno straže lovačka društva u Dalmaciji koja, te da osim lova moraju zadovoljiti i gospodarske osnove. Poručuju kako je to, što oni rade, iznimno koristan posao, te da je i lijep osjećaj uzgajati divlje zečeve, odnosno životinje kako bi se vratili prirodi, tamo gdje im je mjesto. Upozoravaju kako se zečevi u prirodu obvezno puštaju u parovima - ženka i mužjak radi daljnje reprodukcije koja je specifična kod divljih zečeva.

Stručnjaci dodaju kako je zečica oparena još prije nekoliko dana, nego što se okoti te da godišnje ima od 15 do 16 mladih, od kojih preživi samo njih desetak. Također upozoravaju i na činjenicu kako za takve zečeve počinje novi život gdje mu svi postaju neprijatelji - lovci, psi, vukovi, lisice, orlovi, zamke.

Za potrebe domaćeg tržišta Hrvatska divlje zečeve uvozi iz Mađarske i Češke

"Hrvatska uvozi gotovo sve, pa i divlje zečeve. Kako bi se u prirodi održala prirodna i osigurala lovno-gospodarska ravnoteža, lovačkim društvima je u našoj zemlji potrebno godišnje oko 8.000 divljih zečeva, ali ih domaće tržište u tom razdoblju proizvodi tek dvije-tri tisuće. Tako se ostatak divljih zečeva uvozi iz Mađarske i Češke. Domaćih uzgajatelja tih životinja je u Hrvatskoj vrlo malo iako je to vrlo zanimljiv i isplativ posao. No, za par uzgojenih divljih zečeva na tržištu se dobije više od tisuću kuna, a za jedno janje primjerice u Lici gotovo dvostruko manje. I posla ima više oko ovaca i janjaca, nego oko uzgoja divljih zečeva. Zanimljivo je kako uzgajatelji odnosno proizvođači domaćih životinja dobivaju državni poticaj, ali poticaja vlasnicima farmi za uzgoj divljeg zeca nema iako se također uzgaja u sastavu OPG-a", komentiraju Neno Božić i Branko Škugor.

Foto: Nedjeljko Musulin, Nikolina Vuković Stipančev/Cropix

Broj pregleda članka: 4333; Uspješnost članka: 273.65

Tagovi: Seoski turizam, Turizam, Farme, Mađarska, Kontrola, Pasmine, Lovište, Divljač, Matičnjak, Turisti, Kavez, Leglo, Lovački savez, Divlji zečevi, Neno Božić, Branko Škugor, OPG Vrkljan, Jerolim Baljko, Uzgoj prepelicem Jarebice, LD Dubrava, Ravničasti zec, Krški zec

Ključne riječi članka: uzgoj, divljih, zeceva, u, dalmaciji, zečeva, divljih, božić, škugor, farmi, farme, zečeve, još, uzgoj, branko, uzgoju, godine, društva, zečevi, odnosno, dakako, farmu, posao, prirodu, dubravi, dalmaciji, naše, divlje, kaveza, lovačka, prije, području, lovci, potrebe, jarebica, divljači, nikako, najviše, moramo, uglavnom, gotovo, poput, prepelica, životinja, divlji, zajednički, uzgajatelji, uzgoja, zadovoljiti, parenju, poticaja, zečevima, uvozi, godišnje, uzgajati, redovito, divljeg, turisti, mađarske, turizma, četiri, legla, postojeće, šibenskoj, također, sklopu, lovačkog, divljač, projekte, mogli, novih, primjerice, lovištima, seoskog, prirodi, ponude, tijekom, divljih zečeva, neno božić, branko škugor, uzgoj divljih, lovačka društva, divlje zečeve, uzgoja divljih, seoskog turizma,    , ponude seoskog, divljeg zeca, šibenskoj dubravi, uzgoju divljih, kažu kako, farmu divljih, više nego, nove farme, uzgoj divljih zečeva, uzgoja divljih zečeva, ponude seoskog turizma, farmu divljih zečeva, uzgoju divljih zečeva, kavezi divljih zečeva,      , branko škugor divlji, prije četiri godine, dopuna ponude seoskog


Nedjeljko Musulin

Svi tekstovi autora

Autor Nedjeljko Musulin

Poljoprivrednim novinarstvom se počeo baviti prije četrdeset godina objavljujući svoje uratke u Areni, Hrvatskoj matici iseljenika, Jutru, Konjičkoj reviji, Sarajevskom svijetu, Slobodnoj Dalmaciji, Uni, Vikendu, Večernjem listu te najviše u Vjesniku kao njegov dugogodišnji dopisnik te u inim revijalnim izdanjima.


Slike Uzgoj divljih zečeva u Dalmaciji