U Rastovcu raste turističko naselje

Gotovo svi stanovnici u zabiokovskom Zagvozdu, dakako i šire, ističu kako je tunel sv. Ilije kroz Biokovo veliki dobitak za turizam i gospodarski razvitak ne samo za taj kraj, osim prometne umreženosti te povezanosti primorja i kontinentalnog dijela Hrvatske, kao i Bosne i Hercegovine. I Slavonci, i Mađari, pa i oni iz udaljenijih sjevernih krajeva, lakše će i brže stizati prometnicama i kroz BiH na turistička odredišta u Podbiokovlju, od kojih će vjerojatno neki i ostajati na spavanju baš u Rastovcu, selu koje raste u novo turističko naselje i neće biti jedino u vrletnu Zabiokovlju. Potvrđuju to i novi crveni krovovi na obnovljenim starim kamenim i netom podignutim obiteljskim kućama, vikendicama blizini sjevernog portala tunela sv. Ilije.

O tome govore oduševljeni Mate Varkaš i Stipe Dedić koji se spremaju na povratak iz Švicarske u svoj Rastovac gdje su također izgradili i namjestili obiteljske kuće, baš kao i povratnik Duje Dedić. Slično razmišlja i Mate Dedić koji sa suprugom godinama radi u Švicarskoj, a u rodnom Rastovcu i on je obnovio staru kamenu kuću. Podsjećaju kako Rastovčana u inozemstvu najviše ima u Švicarskoj, ali ih dosta radi i u Novom Zelandu, Kanadi, SAD-u, Australiji, razvijenim zapadno-europskim zemljama. Kažu kako u Švicarskoj kolonija Rastovčana ima više od stotinjak članova koji su vezani za rodni kraj odnosno domovinu Hrvatsku. Dokazuju kako su to posvjedočili i svekolikom potporom tijekom Domovinskog rata te u poraću, uvijek kad god je nešto zatrebalo starom kraju.

Ostvaren stoljetni san predaka u Zabiokovlju

Mate Varkaš je radio punih 30 godina u Cirihu u graditeljstvu. Za ušteđevinu je na djedovini u Rastovcu sagradio i namjestio lijepu obiteljsku kuću, udaljenu oko 600 metara od sjevernog tunelskog portala.

«Ovaj će nam tunel, čijom je izgradnjom ostvaren stoljetni povijesni san naših predaka te svih njihovih potomaka, pridonijeti razvoju našeg kraja, baš kao i autocesta. Mnogo će značiti i za cijeli imotski kraj, prvenstveno za gospodarski i demografski oporavak šireg nerazvijenog Zabiokovlja odakle je više iseljeno ljudi nego što ih ima na starim ognjištima. Čim se tunel sv. Ilija službeno pusti u promet, iz Rastovca ćemo prije doći u Bašku Vodu, nego u općinsko središte Zagvozd, iako je udaljeno tek nekih 5 kilometara. Inače, u našem Rastovcu se zaista gradi mnogo novih kuća, a na visokoj cijeni je i zemlja za koju su zainteresirani ne samo primorci, nego i inozemni kupci. Neka mladi Rastovčani ulažu u razvoj svoga kraja, a oni iz iseljeništva neka se što prije vrate doma jer i ovdje mogu lijepo živjeti», poručuje Mate Varkaš.

I povratnik iz inozemstva Duje Dedić je u rodnom Rastovcu također izgradio novu, obiteljsku kuću korisne površine približno 250 metara četvornih. Kaže kako u tom mjestu sada ima tek stotinjak duša, koliko ih ima primjerice u Švicarskoj.

«Ovdje je nekoć svaka obitelj imala po šestero djece, a ja imam tri sina od kojih jedan radi u Cirihu. Morao je otići odavde u potrazi za poslom i boljim životom. Ja sam radio u Njemačkoj u graditeljstvu te sam za ušteđevinu u Rastovcu sagradio obiteljsku kuću u blizini tunela sv. Ilija i buduće brze ceste, a nisu me zanimali Split, Zagreb, Makarska. U našem selu se može razviti ugostiteljstvo i seoski turizam, a i blizina izdašnog Biokova pruža izvrsne mogućnosti i za razvoj stočarstva, a i pogodna klima omogućuje uzgoj svih vrsta voća i povrća. Poznato je naše maslinovo ulje, ljekovito bilje, a uz to i jagode, pčelinji med, eko-hrana», tvrdi Duje Dedić.

U Rastovcu seoski turizam u razvojnom zaletu

Ispred svoje novoizgrađene obiteljske kuće u Rastovcu zatekli smo i Stipu Dedića koji je zacijelo ushićen svime što se događa u njegovu rodnom selu. Priča kako u Švicarskoj (Cirhu) živi više od 40 godina gdje je svoj cijeli radni vijek proveo na građevinama te da je odnedavno u mirovini pripremajući se za povratak u domovinu.

«Za ušteđevinu sam mogao kupit plac i izgraditi obiteljsku kuću na Makarskoj rivijeri, ali sam se odlučio za rodni Rastovac. No budu li se kuće tako brzo gradile ovdje, bit će ih više nego u Zagvozdu. U Rastovcu imamo tekuću vodu, struju, ceste, mjesnu poštu, prodavaonicu i sve što je potrebno čovjeku. To je perspektiva ovog mjesta nije upitna gdje ljudi mogu dobro živjeti, dakako uz rad. Mnogi od njih će se vjerojatno baviti i eko-turizmom», riječi su Stipe Dedića.

No Rastovčanin Mate Dedić radi u Cirihu već više od 30 godina, u tvrtki koja se bavi montažom spuštenih platforma odnosno svjetlosnih, klima uređaja i slično. Oženjen je i sa suprugom, isto tako iz Rastovca, koja radi u Cirihu kao stomatologinja.

«Veliko zadovoljstvo mi je doći kući u Rastovac gdje želim vidjeti svoje sumještane, mirisati smilje i bosilje, kadulju i ine ljekovite trave; udahnuti čista zraka i napuniti baterije, odmoriti oči i dušu u živopisnom krajoliku Biokova. Jedan moj brat radi u Njemačkoj, a ja samo ostao u Švicarskoj gdje sam završio i fakultet. Imam jednu sestru u Splitu i još jednu u Makarskoj, dok mi je jedan brat radio i živio u Zagrebu te umro, nažalost», podsjeća Mate Dedić.

Dedić zaključuje kao i svi sugovornici iz Rastovca: «Kad se tunel sv. Ilija pusti u promet, a to će biti kad se izgrade prilazne dionice brze ceste do njegova sjevernog i južnog portala od autoceste u Zagvozdu i Turističke jadranske magistrale u Baškoj Vodi, i ljudi će s Makarske rivijere više dolaziti u ovaj kraj, Zabiokovlje te ga bolje upoznati, koji je stoljećima bio poput slijepe ulice - sve dok nije izgrađena autocesta i probijen tunel kroz Biokovo. Ovdje se sada može nešto raditi i u seoskom turizmu ne toliko koliko primjerice u Makarskom primorju, ali se jednog dana može razviti u ozbiljnu gospodarsku djelatnost. Drago mi je što će se u našem Rastovcu razvijati i eko-turizam, a raduje i činjenica što je već prepoznatljiv i povratak iseljenih Rastovčana ne samo iz gradova u Hrvatskoj, nego i iz iseljeništva, gdje grade nove kuće. Čim ostvarim pravo na mirovinu, eto i mene s obitelji u moj rodni Rastovac.»

Zabiokovlje se izvlači iz slijepe ulice

Mate Dedić podsjeća kako je u Švicarskoj gotovo više od jedne polovice njegovih sumještana iz Rastovca te svi žive kao velika obitelj njegujući. Voli reći kako je na studiju ekonomije u Švicarskoj za diplomski rad obranio temu Mogućnosti razvoja turizma u Zabiokovlju kad još nije bio ni izrađen projekt o izgradnji biokovskog tunela. Sretan je što se naposljetku ostvarila i ta njegova ideja, tvrdeći kako će svima goditi kad Rastovac svi budu gledali i kao turističko mjesto, prvo takvo u Zabikovlju.

Uvjerava kako će to biti uskoro pa će se u ljutom kršu dalmatinskog krajobraza, gdje će se za žitelje tog naselja i goste u međuvremenu osigurati i veće količine vode. Dakako to se sve ostvaruje u sklopu razvojnog projekta eko-turizma u njihovu kraju, odnosno seoskog turizma u zaleđu Makarske rivijere. Mjerodavni u HAC-u poput glavnog inž. Ante Filipovića najavljuju kako će tunel sv. Ilije biti u cijelosti završen do iduće turističke sezone 2013. godine kada će se i službeno pustiti u promet.

Autor: Nedjeljko Musulin