Ovaj moćni samotnjak zna biti nevjerojatno znatiželjan - ponekad dugo proučava nepoznate predmete, a zabilježeno je i kako okreće kamere za snimanje divljih životinja, premješta opremu pa čak i pažljivo pregledava ruksake ostavljene u prirodi, otkriva fotolovac Romeo Mance.
U šumama europskih brda i planina obitava životinja koju većina ljudi uživo nikada ne vidi, iako im ponekad može proći bliže no što mogu pomisliti. Naime, smeđi medvjed ne kreće se poput kralja šume koji želi plijeniti pozornost - upravo suprotno, njegov neprocjenjiv dar je nestati bez traga.
Često koriste iste šumske staze kao druge životinje, ali i planinari, jer su to najlakši prolazi kroz gustu šumu. Razlika je u tome što oni uglavnom prolaze noću ili se povuku mnogo prije nego što ih čovjek uspije uočiti.
"Dok planinari fotografiraju pejzaže i uživaju u tišini šume, medvjed ih često dugo prije toga promatra iz guste vegetacije. Iskusni šumari kažu da je ova velika zvijer majstor nevidljivosti: ogroman, snažan i težak, no kreće se gotovo bešumno. U jednom trenutku ničega nema, a već sljedeći se na blatnjavom putu može vidjeti svježi otisak šape”, opisuje Romeo Mance.
Mance je lovac - točnije fotolovac - iz goranskog mjesta Ravna Gora gdje radi i živi s obitelji. On je također bivši reprezentativac Hrvatske u skijaškom trčanju te višestruki prvak države, a danas najveći dio slobodnog vremena posvećuje prirodi, planinarenju i fotolovu.
"Nakon završetka studija lovstva i zaštite prirode u Karlovcu, kupio sam prvu kameru i počeo fotografirati životinjski svijet. Kada sam prije dva desetljeća krenuo, bio je to samo hobi, no posljednjih godina fotolov je postao važan dio mog života", otkriva. Dodaje da je dosta uložio u opremu i danas gotovo svaki slobodan trenutak provodi u prirodi, a izgradio je i promatračnicu za divlje životinje.
Mance nastavlja da ono što medvjeda čini fascinantnim nije njegova snaga, već inteligencija. Znanstvenici su, kaže, posljednjih godina otkrili da imaju iznimno razvijeno pamćenje. Mjesta na kojima su pronašli hranu sjećaju se čak i nakon više godina, također znaju prepoznati sigurne prolaze kroz planine i vrlo brzo nauče gdje treba izbjegavati ljude.
"Neki istraživači uspoređuju njihovu snalažljivost s ponašanjem velikih primata jer znaju biti nevjerojatno znatiželjni. Često dugo proučavaju nepoznate predmete, a znali su okretati kamere za snimanje divljih životinja, premještati opremu pa čak i pažljivo pregledavati ruksake ostavljene u prirodi", dijeli s nama doista fascinantna saznanja.
Medvjedi promatraju, analiziraju i uče iskustvom: ako jednom otvore spremnik ili pronađu skriveni izvor hrane, velika je vjerojatnost da će se toga dugo sjećati. Upravo zbog toga često djeluju gotovo “previše pametno” za životinju koju ljudi zamišljaju kao samotnu lutalicu, komentira.
"Posebno je zanimljivo kako mladunci uče od majke. Može nam se činiti da ih ona samo vodi kroz šumu, ali im zapravo pokazuje što je opasno i gdje pronaći sigurnost te kako reagirati na druga bića. Mnogi stručnjaci vjeruju da se dio ponašanja generacijama prenosi među medvjedima, gotovo poput tradicije", opisuje ovaj veliki ljubitelj životinja.
A onda dolazi njihova razigrana strana koju rijetko povezujemo s tako moćnom zvijeri, nastavlja Mance. Mladi medvjedi obožavaju igru pa se penju, ”naganjaju” jedan drugog, guraju i klize niz snježne padine – baš kao što to rade potomci ljudske vrste na sanjkama. Ponekad se čini da se doslovno igraju, dakle čisto iz razloga što u tome uživaju.
"Imaju i svoj skriveni 'jezik', odnosno oblik komunikacije. Ogrebotine na kori stabla, tragovi kandži i mirisi koje ostavlja po šumi, zapravo su poruke drugim jedinkama. Svako stablo tako može biti svojevrsna oglasna ploča divljine koja govori tko je ovuda prošao, koliko je velik i treba li ga izbjegavati", ilustrira poznati goranski fotolovac.
Možda je najfascinantnije o smeđem medvjedu to koliko je oprezan prema čovjeku. Naime, većina ih neće tražiti sukob nego biraju bijeg, a stručnjaci tvrde da je mnogo više susreta koje čovjek nikada ne primijeti nego onih koji završe licem u lice.
"I upravo u toj tajanstvenosti leži prava čar smeđeg medvjeda. On nije samo simbol divljine, on je njezina sjena, tih, inteligentan i gotovo nevidljiv. Koliko god mislili da poznajemo šumu, on nas podsjeća da priroda još uvijek skriva bića koja ne možemo do kraja razumjeti", poručuje Mance.
Ali tu postoji 'caka' jer oni koji se upute u promatračnicu koju je izgradio uz pomoć supruginog oca imaju veliku šansu vidjeti i fotografirati kralja goranskih šuma.
Objekt je smješten na području koje ove životinje redovito posjećuju, a plan mu je u skoroj budućnosti razvijati 'medvjeđi turizam' kroz koji bi posjetitelji mogli sigurno promatrati i fotografirati životinje te pritom saznati više o njihovom životu. Njegova je želja ljudima približiti prirodu i pokazati da velike zvijeri poput medvjeda, vuka i risa nisu opasne kako ih se često prikazuje.
Posjetitelji imaju velike šanse vidjeti i fotografirati ovu vrstu budući da se promatračnica nalazi u području dinarsko-pindske populacije smeđih medvjeda koja je jedna od najvažnijih u Europi, a veliki dio jedinki živi u Gorskom kotaru.
Osim 'plišanog diva', iz promatračnice se može vidjeti veliki broj raznih ptica, lisice, jazavci, srneća, jelenska i crna divljač, pa čak i divlja mačka ili vuk, otkriva Mance dodajući kako mu je misija - poštujući i provodeći sve zakonske propise Republike Hrvatske - štititi i razvijati raznolikost goranskih životinjskih vrsta i truditi se osigurati neponovljivo iskustvo interakcije s prirodom.
"Upravo je zaštita i promicanje svih segmenata životinjske raznolikosti Gorskog kotara prilika i odgovornost BeaRR-a, da djelić toga nasljedstva sačuvamo za buduće generacije. Svjestan sam da samo predanim, odgovornim i visokoetičnim radom u tome mogu i želim uspjeti. Promatranje medvjeda u njihovom staništu izgledno je od svibnja do studenog, ovisno o vremenskim prilikama i njihovoj prisutnosti”, ističe Mance.
Pojašnjava da je naziv BeaRR (Bearwatching Ravna Gora) sastavljen od početnih slova imena članova obitelji: B kao sin Benjamin, E kao kći Ena, R kao supruga Romana i R kao Romeo, dok riječ 'bear' na engleskom znači medvjed - životinja koja simbolizira divljinu, snagu i prirodu s kojom je on snažno povezan.
"Naziv BEaRR ima posebno značenje jer u sebi spaja moju obitelj i ljubav prema prirodi, a promatračnica se nalazi oko pet kilometara od Ravne Gore te je do nje potrebno 15-ak minuta vožnje automobilom i oko 300 metara hodanja”, opisuje.
Vezano za fotolov, ističe kako to nije samo fotografiranje, već spoj ljubavi prema prirodi, znanja, strpljenja i poštovanja prema životinjama. Potrebna je dobra kondicija, snalažljivost i spremnost na duge sate čekanja u teškim uvjetima. Fotoaparat može kupiti svatko, kaže, ali bez iskrene ljubavi prema prirodi, teško je u fotolovu postići uspjeh.
Neke od fotoulova Romea Mancea pogledajte u galeriji ispod teksta.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica