Projekt proizvodnje više od 700.000 alkarskih salama

U godini, kada su na Nacionalnom sajmu pršuta u Sinju štandovi u hotelu Alkar bili prepuni dalmatinskih i istarskih pršuta te inih suhomesnatih proizvoda, dobro upućeni uzvanici su s posebnim zanimanjem očekivali predstavljanje novog proizvoda - Alkarske salame, pogotovo onih koji ne žive u Cetinskom kraju. Jer, pročulo se kako je toj mesnoj deliciji kao dokaz kvalitetne izvornosti dodijeljen znak Hrvatska kvaliteta. Proizvod je privlačan i zbog svog izgleda, uglavnom mirisom i posebnim okusom, osvojio gurmane ne samo s područja Cetinskog kraja i Zagore nego i svih dalmatinskih županija, dakako i Istrane.

U izgradnji nova tvornica proizvodnje pršuta i Alkarske salame

To posebice veseli proizvođača odnosno obiteljsku tvrtku MEL-mesnice Lovrić iz Hrvaca kod Sinja, tvrtku koja postupno ostvaruje svoj hvale vrijedan, dakako i zahtijevan, projekt koji će kad se u cijelosti realizira jamčiti proizvodnju i više od 700.000 alkarskih salama, uz 250.000 pršuta tijekom godine. Inače, privatna tvrtka MEL-mesnice Lovrić je poznata u proizvodnji kvalitetnog dalmatinskog pršuta. Uspješno posluje više od tri desetljeća te je do sada osvojila više visokih priznanja na nacionalnoj i međunacionalnoj razini, uglavnom na sajmovima. Prije osamnaest godina Lovrići su pokrenuli i novu bitno proširenu proizvodnju pršuta, salame i kobasica.

Njihova tvrtka sada ima modernu klaonicu, suvremeni pogon za polutrajne proizvode u Hrvacama nadomak državne ceste Zagreb-Sinj-Split-Dubrovnik (D - 1), 20-ak prodavaonica i mesnica na području gradova Sinja, Splita, Vrlike, Knina, Zadra, Paga... Ta obiteljska tvrtka surađuje s kooperantima i u Slavoniji i Podravini. Sve nam je ovih dana potvrdio jedan od vlasnika MEL-mesnica Lovrić, direktor Jakov Lovrić, ističući kako u radu i poslovanju te u potrazi za odgovarajućom stručnom snagom na sinjskom i širem području i nema toliko poteškoća, s obzirom na postojeću složenu gospodarsku situaciju na tržištu odnosno gospodarsku krizu u Europi.

«Imena alkarskim salamama, Alkarskoj salami i Alkarskoj salami-Srmi, bilo je lako dati zahvaljujući tradicionalnoj glasovitoj viteškoj igri našeg kraja Sinjskoj alki. Proizvodimo ih prema našim receptima utemeljenima na trajnim proizvodima sinjsko-cetinskog podneblja i to od birane svinjetine i govedine, prvoklasnog buta i sudžuka. Mesni okus popravljamo dodajući biljne začine, ali nikad konzervans. Naime svaka je Alkarska salama teška 60 dekagrama, a Alkarska salama-Srma kilogram i pol. Suše se dva do četiri mjeseca na temperaturi od 45 stupnjeva Celzijevih, a rok trajanja im je mjesec dana. Kako oba proizvoda nismo mogli zaštititi pod istim imenom, većoj i težoj Alkarskoj salami dodali smo i nastavak Srma. Naziv je to za srebrni konac kojim su izvezeni ukrasi na alkarskoj odori koju nose alkari i alkarski momci te njihov alajčauš i alkarski vojvoda za vrijeme održavanja Sinjske alke. Godišnje ih proizvedemo više od trideset tisuća, pa su naše salame uz dalmatinski pršut i itekako poznati proizvodi», ističe Jakov Lovrić.

Recept proizvodnje Alkarske salame i Alkarske salame Srma

Ističe kako ne može proizvesti toliko salama koliko su tražene na domaćem i inozemnom tržištu. No pritom se i požalio kako se ti proizvodi još ne nude u onolikim količinama velikim poslovno-trgovačkim centrima, ali se kao delikatesne namirnice mogu kušati u prestižnim dalmatinskim restoranima. Tvrdi kako je potražnja za salamama neusporedivo veća nego njihova proizvodnja.

«Zapravo razlog je tome što MEL-ovi proizvodni kapaciteti još nisu toliki da bismo mogli podmiriti potrebe šireg tržišta s našim salamama, čemu itekako težimo. Zato smo planirali izgraditi tvornicu suhomesnatih proizvoda u Hrvacama, nedaleko od postojećih pogona, te u njoj godišnje proizvesti oko 250.000 komada dalmatinskog pršuta godišnje i gotovo trostruko više alkarskih salama, više od 700.000 komada tijekom godine. Riječ je o novoj zgradi površine od oko 7.000 metara četvornih sa modernim postrojenjima i modernom tehnologijom pa je ta investicija vrijedna i više milijuna eura», ističe direktor Lovri, najavivši: «To je, dakle, naš razvojni projekt budućnosti kojim se samo u prvoj fazi jamči zaposlenost 40 novih radnika, a njih još 80 kad tvornica počne radom, a kad se u cijelosti ostvari itekako će upotpuniti ponudu seoskog turizma ne samo na području Splitsko-dalmatinske županije odnosno srednje Dalmacije. Program ostvarujemo u otežavajućim uvjetima zbog gospodarske recesije koja zahvatila malo i srednje poduzetništvo, napose proizvođače svinjskih proizvoda, iako su traženi na inozemnom tržištu».

Podsjeća kako je SAPP-fond proteklih godina poticao samo poljoprivrednu proizvodnju - primjerice maslinarstvo, vinogradarstvo..., stočarstvo... - farmere i mljekare na području Splitsko-dalmatinske županije (Zagore), ali ne i uzgajivače svinja te proizvođače pršuta, dalmatinske pancete... No čini se kako je direktora MEL-mesnice Lovrić i zaposlenike njegove tvrtke, baš kao i sve uzgajivače svinja u Hrvatskoj, ovih dana ipak obradovala vijest o ukidanju embarga na izvoz živih svinja, svinjskoga mesa i proizvoda od svinjskoga mesa - primjerice dalmatinskih i istarskih pršuta, slavonskog kulena, dalmatinske pancete, buđole... - koji je bio na snazi sedam godina još od pojave svinjske kuge.

Uzgajivače svinja, pršutare...obradovala vijest o ukidanju embarga na izvoz

«Hrvatska je na to imala zabranu sedam godina i strpljivo smo čekali kad će se ukinuti embargo na izvoz naših pršuta i suhomesnatih svinjskih proizvoda. Kao da su sada malo odahnuli svi uzgajivači svinja i proizvođači dalmatinskog i istarskog pršuta, slavonskog kulena, kobasica, salama, dalmatinske pancete... prihvativši i vijest s olakšanjem o možebitnom ukidanju embarga tijekom listopada ove godine. Ali nam nije jasno zašto je Europska komisija propisala kako zemlje, koje su cijepile svinje protiv svinjske kuge, nisu mogle izvoziti svoje suhomesnate svinjske proizvode na tržišta Europske unije. S nestrpljenjem čekamo način zaštite proizvodnje i prodaje dalmatinskog pršuta, hrvatskog izvornog trenda. Samo tako bi se tako mogli anulirati uvoznike koji ga pod tim nazivom prodaju hrvatskom tržištu», upozorava Jakov Lovrić.

Autor: Nedjeljko Musulin