Projekt "Kuća baranjskog kulena"

Kuća baranjskog kulena projekt je u povojima “beljaca” i članova Udruge proizvođača baranjskog kulena. Trebala bi biti otvorena u baranjskom etnoselu Karanac, na samo nekoliko metara od mjesta gdje je 1905. godine zabilježena prva serijska proizvodnja te vrhunske delicije - u mesarskom obrtu Geze Borbaša. On je, naime, pratio događanja na tržištu u to vrijeme te, po uzoru na salame koje su se proizvodile u Mađarskoj (južnoj Ugarskoj), počeo proizvodnju tzv. panonskog kulena, preteče današnjeg baranjskog kulena.
- Na neki način kulen želimo vratiti u njegovu postojbinu, u Karanac, i omogućiti gostima da se na jednom mjestu upoznaju s tradicionalnom proizvodnjom ove delicije te da je, dakako, mogu kušati - ističu u Belju, dodajući da se o preciznijem datumu realizacije projekta još uvijek ne može govoriti. Ujedno demantiraju kuloarske priče da je objekt u kojem bi trebala biti Kuća baranjskog kulena prodan. Riječ je, naime, o beljskoj zgradi, sada u sklopu PC-a Vinski podrumi.

- Kuća baranjskog kulena naša je priča, pa o nekakvoj prodaji nema govora - poručuju “beljci”. Povijesni izvori tvrde da je cijeli kompleks u karanačkoj Nazorovoj ulici nekada bio u vlasništvu Nandora Elversza. Poslije je sve prešlo u beljsko vlasništvo, a godinama su u objektu bili i stanovi u kojima su živjeli radnici nekadašnjeg beljskog Vinogradarstva.

Buduća Kuća baranjskog kulena bila bi vrijedan doprinos baranjskoj turističkoj ponudi - kaže direktor TZ-a Baranja Nenad Bračun, dodajući da je gastroturizam vrlo važna poveznica s ukupnom kontinentalno-turističkom ponudom, koja samo uz nove sadržaje može privući još više gostiju. Prošle je godine na području pod ingerencijom TZ-a Baranja (bez općina Draž i Bilje) ostvareno više od 12.000 noćenja, a zabilježeno je približno 7.000 dolazaka. U općini Bilje ostvarena su 6.402 noćenja i 2.494 dolaska.

Povijest baranjskog kulena

Industrijska proizvodnja baranjskog kulena počela je 1905. godine u mesarskom obrtu Geze Borbaša u Karancu, a nastavljena 1911. godine izgradnjom beljske tvornice mliječnih proizvoda u Belom Manastiru. Od 1915. do 1976. godine kulen se proizvodio u Belom Manastiru, a proizvodnja je nastavljena u Mesokombinatu u Mecama. Pušnice za hladno dimljenje i komore za zrenje omogućile su proizvodnju baranjskog kulena tijekom cijele godine. Od 1982. godine baranjski kulen proizvodi se u pogonu trajne robe u Belom Manastiru (Baranjka), čiji su kapaciteti povećani prije šest godina.

Autor: Ivica GETTO