"Tradicije uzgoja lipicanaca u Slavoniji, Baranji i Srijemu" imaju svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske!
"Ministarstvo kulture Republike Hrvatske izdalo je Rješenje kojim se utvrđuje da Tradicije uzgoja lipicanaca u Slavoniji, Baranji i Srijemu imaju svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske (oznaka Z-6918)", stoji u objavi Državne ergele Đakovo i Lipik.
Navedenu inicijativu je pokrenula Državna ergela Đakovo i Lipik u suradnji sa Konzervatorskim odjelima u Osijeku i Požegi koji su zajedničkim radom sa brojnim institucijama, Upravama i Konjogojskim udrugama, izradili prijavu koja je aplicirana na Ministarstvo kulture tijekom 2016. godine.
Prikupljanje podataka koji svjedoče o bogatoj i dugotrajnoj tradiciji uzgoja lipicanca, kao i nizu popratnih djelatnosti, sudionika, ali i umjetničkom stvaralaštvu koji su izravno i neizravno povezani sa lipicancima i očuvanjem tradicije uzgoja, trajalo je više od godinu dana i rezultiralo je uvrštavanjem na Listu nematerijalne kulturne baštine koju vodi Ministarstvo kulture.
Prepoznavanje važnosti i širine ovog kulturnog dobra od Ministarstvo kulture, ali i Ministarstva poljoprivrede veliko je priznanje i doprinos kako svim uzgajivačima lipicanaca u Republici Hrvatskoj, tako i Državnoj ergeli.
Povezanost lipicanca s brojnim granama umjetnosti, obrtima, narodnim običajima i životima ljudi odrazila se na oblikovanje kulturnog identiteta stanovnika Slavonije, Baranje i Srijema, te ponovno dokazuje kako je lipicanac važan dio kulturne baštine Republike Hrvatske
Kao godina osnutka ergele u Đakovu navodi se 1506., kad se prvi put u pisanom dokumentu spominje riječ "ergela".
Povezuje se sa đakovačkim biskupom Mijom Kesarićem koji je posjedovao ergelu s 90 arapskih konja. Unatoč tome, postoje podaci da je ergela egzistirala i prije pisanog spominjanja, odnosno da su je utemeljili bosansko-srijemski biskupi na posjedima dobivenim darovnicom ugarsko-hrvatskog kralja Kolomana još 1239. godine.
U Đakovu se konji prvi put spominju povodom vjenčanja bosanskog bana Tvrtka s bugarskom princezom Doroteom, kad je ban Tvrtko darovao biskupu Petru 10 arapskih kobila i jednog pastuha. Uzgoj konja se do 1806. temeljio isključivo na uzgoju arapskih konja.
Foto: Silvija Butković
Povezana stočna vrsta
Može se reći da je konj životinja o kojoj je u prošlosti najviše ovisio napredak ljudske civilizacije te je imao najveću i najraznolikiju upotrebu. Domestikacijom konja,... Više [+]
Tagovi
Autor