Pretraga tekstova
Zamišljen je tako da bi se vremenom trebao pojaviti na vrhu onoga što Google nudi i na jednostavan, praktičan način dati odgovore na pitanja o vinu, hrani, smještaju u Hrvatskoj
Portal Hrvatski ruralni turizam predstavljen je na završnoj konferenciji projekta "Trans Danube Travel Stories", održanoj u restoranu Crna svinja u Čepinu, kod Osijeka.
Nastao je u sklopu velikog Interreg programa koji je u dvogodišnjem razdoblju obuhvatio devet članica iz šest država, a u našoj ga je zemlji provodila Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj "Klub članova Selo".
Iako je pandemija koronoavirusa pomrslila planove, konačan rezultat ugledao je svjetlo dana i ima za cilj širiti se i dalje. Naime, kako je u prezentaciji portala rekla Kristina Babić, kordinatorica projekata Kluba članova Selo, ova organizacija raspolaže velikom bazom podataka o turističkoj ponudi Hrvatske u njezinim ruralnim krajevima. Komentirala je i da su vinari Podunavlja uložili znatna sredstava u proizvodnju, ali i uređenje objekata kao što su kušaonice vina, a slično je i s pružateljima usluga smještaja. No, istovremeno je nedostajala cjelovita poveznica koja treba biti predstavljena gostima kako iz Hrvatske, tako još više iz inozemstva.
"Ovaj portal je zamišljen tako da bi se vremenom trebao pojaviti na vrhu onoga što Google nudi i na jednostavan, praktičan način dati odgovore na pitanja o vinu, hrani, smještaju. Gdje se brzo može dobiti povrtana informacija da bi se, primjerice, rezervirao vikend u Hrvatskoj", poručila je Babić dodajući da je projekt u fokusu imao područje Podunavlja, s naglaskom na Suzu, Zmajevac, Vukovar i Ilok, a kasnije će se nadopunjavati informacijama iz čitave Hrvatske.
Istaknula je i da su važan cilj projekta narativi gdje se na drugačiji, inovativan način želi prikazati našu baštinu, tradiciju koja se često razlikuje od sela do sela. "To je taj razlikovni moment po kojemu želimo biti originalni. Također, interpretacijom tradicije i baštine želimo izazvati emociju jer je upravo emocija ono što je ključ svake kampanje."
Naglasila je kako portal stremi postati centralni hub kada je u pitanju ruralni turizam u Hrvatskoj, dakle ne samo Podunavlja nego i drugih regija.
Kada je riječ o vizualnosti, željeli su portalu dati, kako kaže Babić, instagramičnu notu. "Instagram je nešto što ljudi svakodnevno koriste u većini svoje komunikacije, taj smo model željeli preliti i na portal i informacije koje će nuditi."
Doživjeti i okusiti Podunavlje: Od podolačkog perkelta, preko sjajnih vina do slatkih taški
Kaže kako će ključni dio portala sadržavati veliki dio servisnih informacija. "Za sada nismo uspjeli pokriti sve pa nas nemojte pitati, a gdje vam je taj i taj vinar", nasmijala se Kristina uz obećanje kako će informacije vremenom biti nadopunjene, od popisa vinarija preko manifestacija do digitalnih nomada koje bi također željeli promovirati stranicom.
Dijana Katica, predsjednica ove udruge pohvalila je rad turističkih zajednica Slavonije, Baranje i Srijema. "Beskrajno se trude i s manje sredstava nego u drugim turističkim zajednicama. Mnogi su rezultati postignuti na vidljivosti i promociji. Vaš Hedonist i druga događanja mogu biti primjer drugima i često volim reći kolegama da dođu u Osijek i vide na koji se način organiziraju manifestacije", precizirala je dodavši kako moramo biti realni da stranci malo znaju o Hrvatskoj.
"Zato ju moramo promovirati više i to ne samo kao sunce i more nego sva njezina područja. Stoga smo i krenuli sa Slavonijom, Baranjom i Srijemom kao važnom jezgrom ruralnog turizma", zaključila je.
Ovdje ključnu ulogu ima već spomenuta interpretacija baštine o kojoj je nešto više na današnjoj radionici, u sklopu projekta održanoj u Dalju, govorio Dubravko Fijačko, licencirani trener.
"Važno je znati s kakvim znanjem, iskustvom, doživljajem, pričom nama dolaze gosti, što sa sobom donose. Kada toga postanemo svjesni, onda vinari i svi oni koji nude svoj autentični proizvod ne trebaju krenuti s tim što točno nude nego po čemu je to što nude drugačije od sličnog proizvoda na tržištu. Dakle, prikazati svoju posebnost, priču svoje obitelji, kuće, nešto posve autentično", pojasnio je Fijačko.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?