• Seoski turizam
  • 04.04.2013.

Naglašeniji interes za seoski turizam

Biokovo - izazov zimskog turizma

  • 1.857
  • 177
  • 0

Stručnjaci su prvotno izračunali kako bi se u prvu fazu izgradnje Skijaškog centra na Biokovu uložilo nešto više od dva milijuna eura. Mjerodavni danas ističu kako bi se za taj novac, među inima, mogle izgraditi vučnice te kupiti, dopremiti i ugraditi stroj za pravljenje umjetnog snijega. Realizacija kompletnog programa, prema prvotnom projektu, od kojega bi najviše dobio turizam ne samo na Makarskoj rivijeri nego i u širem Zabiokovlju, stajala bi oko dvadeset milijuna eura. U sklopu budućeg Skijaškog centra predviđena je i izgradnja svih pratećih objekata, proširenje i uređenje prilaznih cesta, osim staza i skijališta. Također je predviđena i obnova i gotovo svih davno napuštenih kamenih kuća i kućica na tom dijelu Biokova, i to, u svom izvornom izgledu.

Realizaciju tog hvale vrijednog projekta podupiru gradovi Makarska i Imotski, te Općina Zagvozd, posebice Udruga Skijaški centar Biokovo nadajući se što bržoj realizaciji programa od zajedničkog interesa. U udruzi kažu kako su za izgradnju Skijaškog centra osobito zainteresirani bogatiji imotski iseljenici te gotovo sve općine i gradovi u Podbiokovlju i Zabiokovlju, te znatno šire - u Dalmaciji. Makarani i Imoćani godinama očekuju kako će taj projekt, koji je ne samo od rekreacijsko-turističkog županijskog i nacionalnog značenja, poduprijeti i hotelijeri, bankari, poduzetnici, farmeri, sportske udruge, škole, fakulteti, odgovarajuća resorna ministarstva, jer će svi od njega imati koristi.

Turizam i na skijama na Biokovu, 'pogodan projekt izborne propagande'

Doduše najveću korist bi imali Zagvožđani i njihovi susjedi računajući kako će se u njihovu kraju uspješnije razvijati seoski turizam, obrtničke djelatnosti, stočarstvo, dakako proizvoditi i zdrava hrana... Mnogi se sjećaju kako je još bivši makarski gradonačelnik Siniša Srzić najavio izgradnju žičare Makarska-Vošac na Biokovu u sklopu razvoj seoskog turizma. On je dobro znao kako je riječ o vitalnom projektu koji je, ruku na srce, poslije njega dugo najavljivan pa ga neki uvršćuju i u 'pogodan projekt izborne propagande' na lokalnoj pa i na državnoj razini. U samom početku je izračunato kako će žičara prema prvom idejnom projektu stajati od dva do pet milijuna eura. No svima je dobro poznato kako su projektom predviđene još dvije faze žičare: Vošac-sv. Jure, Sveti Jure-Milići, odnosno skijaške staze. Mjerodavni kažu kako je ishodovana i posebna lokacijska i građevinska dozvola, s obzirom na to što će se budući objekti nalaziti u Parku prirode Biokovo.

Poznato je kako je za gradnju žičare, ipak, najzaineresiraniji Grad Makarska, a za rekreacijsko-skijaški centar na Biokovu Općina Zagvozd i Grad Imotski. No mnogi gospodarstvenici su, prema prvotnim informacijama, zainteresirani za gradnju sportskih objekata i svih pratećih sadržaja - primjerice ugostiteljskih odnosno hotelijerskih, trgovačkih, edukativnih. Mnogi ističu kako će se budućim tunelom sv. Ilije kroz Biokovo od Rastovca do Basta (Baška Voda) ili autocestom i njezinim odvojcima od mora, te inim prometnicama, moći s Makarske i Omiške rivijere do skijališta na planini doći tek za nekih dvadesetak minuta. Podsjetimo kako je u projekt od prvog dana, takoreći od same ideje, uključen i poznati hrvatski alpinist Stipe Božić, snimatelj i novinar, koji se još godine 2001. okušao na improviziranim skijaškim stazama na snježnom Biokovu.

Božić se tom prigodom na skijama spustio sa samog vrha snježne planine prema Zagvozdu i Milićima iznad Bunara. Tvrdi kako sezona skijanja na sjevernoj strani Biokova može potrajati čak i pola godine. I ini stručnjaci tvrde kako je najkraći put do budućih skijaških terena na sjevernoj strani iz smjera Turije, inače s planinskog prijevoja od bivše Napoleonove ceste, na sjevernoj strani Biokova. Ustvrdili su kako se turizam u tom kraju može razvijati i na skijama što bi, ako se ostvari taj projekt, također bila novina u dopuni ponude te prevažne djelatnosti. Zagvožđani se nadaju kako će taj projekt više potaknuti i bržu rekonstrukciju i modernizaciju ceste od Šestanovca do njihova mjesta, također na užem prostoru Zabiokovlja, kao i obnovu starih i izgradnju novih kuća, obiteljskih vikendica s bazenima, i gospodarskih objekata na području općina Zagvozd i Šestanovac, te djelomice na prostoru Grada Vrgorca, dakako i obnovu i prenamjenu sela u eko-etno naselja u dalmatinskom zaobalju.

Prenamjena sela u etno-naselja s bazenima

Direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije mr. Joško Stella ističe kako je svake godine sve izraženiji interes za ruralni turizam na tom području, ponajviše u Zagori, gdje se bilježi i sve više investitora unatoč gospodarskoj krizi. Objašnjava kako su razlog tomu moderna autocesta s odvojcima prema gradovima i općinama. Kaže kako to sve unosi novi dah života odnosno dodatnu svježinu u zagorski krajobraz, baš kao i povratak ljudi na djedovinu koji sobom donose iskustvo, kapital i želju za obnovom baštine svojih predaka. Svi su uvjereni kako se u njihovu kraju sada ipak više gradi i bolje živi, unatoč recesiji, a što potvrđuje i sve veći broj obiteljskih automobila i novih obiteljskih kuća...?!

«Svakodnevno primamo građane koji svoje objekte žele uključiti u projekt seoskog turizma. Riječ je o vlasnicima kamenih kuća i inih objekata, koji žive u gradovima i inozemstvu. No, trebalo bi više sustavno raditi na edukaciji vlasnika objekata odnosno obitelji i djela koji se žele baviti seoskim turizmom. Do sada smo sufinancirali doškolovanje više desetaka turističkih vodiča samo za području Dalmatinske zagore. Inače, sigurnu budućnost u sklopu našeg agro-turizma imaju eko-etno sela, njih 30-ak samo na području Splitsko-dalmatinske županije. Njih je pet ili šest, čak i više, već su na visokoj razini obnove. Sve općine i gradovi su zainteresirani za taj vid turizma, koji mogu prijaviti svoja sela kako bismo ih obnovili, organizirali boravak i život u njima», poručuje Joško Stella.

Podsjeća kako su kamene kuće zaštitni znak Dalmacije, ali još nitko ne zna njihov točan broj u sve četiri dalmatinske županije, niti koliko ih je dosad obnovljeno. Pretpostavlja se da je njihov kapacitet samo u Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji veći od 20.000 postelja. Ocjenjuje kako su te kamene kuće u takvu stanju koje se, uz neznatna ulaganja, mogu lako i brzo preurediti, jer nije riječ o urušenim objektima.

Kapacitet i više od 20.000 postelja u etno-naseljima

Tako bi se u obnovljenim kućama i naseljima, prenamjenjenih u eko-etno sela dobili hvale vrijedni smještajni kapaciteti koji bi i izbirljivim gostima bili itekako zanimljivi od onih u gradovima u vrijeme turističke sezone, no i tijekom cijele godine. Taj bi projekt bio i osvježenje na hrvatskom turističkom tržištu. «Takav zajednički projekt dalmatinskih županija trebalo bi što prije ažurirati jer je zanimljiv, a bio bi i opravdan i koristan za naše turističko tržište. Njime bi se nadoknadio i manjak smještajnih kapaciteta, a izbjegle bi se i izdašnije investicije u nove hotelske objekte u prenapučenim primorskim predjelima dalmatinskih županija», objašnjava direktor TZ Splitsko-dalmatinske županije Stella, zadovoljan što je i prije stigla u Hrvatsku, nego Hrvatska u Europsku uniju.

Stella ističe prednosti hrvatskog turizma i zato što se nalazimo u blizini svih srednjoeuropskih i zapadnoeuropskih središta zahvaljujući autocesti i brzim prometnicama te proizvodnji zdrave hrane i ugođaju klime, dakako i odnosa ljudi u uslužnim djelatnostima prema gostima, kao i inim prednostima. Zato očekuje kako će se ove turističke sezone gotovo cijela Europa, posebice Njemačka, orijentirati na bliska im i znatno kraća putovanja, a tu je upravo prilika za Hrvatsku. Turisti će i više putovati u sigurne zemlje, poput Hrvatske gdje će im biti i relativno jeftinije nego kod kuće. Osim toga, ponuda hrvatskog turizma je znatno dopunjena, bogatijim, zanimljivim i korisnim sadržajima, što itekako predstavlja značajno osvježenje No, taj će se projekt, najavljuju mjerodavni, i dalje upotpunjavati, oplemenjivati, te će se sadržaji i usluge u hodu prilagođavati gostima kojih je iz godine u godinu sve više. Ulažu se dodatni napori kako bi turistička ponuda bila i kreativnija.

Oko 80 posto ranokršćanskih crkvica i kapela Hrvatske na otoku Braču

«I otoku Braču pomažemo maksimalno, koliko god možemo, prvenstveno na realizaciji projekata vezanih za uređenje tematskih staza i eko-etno sela, baš kako to činimo i u dalmatinskom zaobalju odnosno u cijeloj Zagori. Ali ono što je specifično i zanimljivo za Brač je što su se direktori turističkih zajednica općina i gradova tog našeg otoka udružili u koordinaciju pa to već sada možemo nazvati jednim vidom destiacijskog menadžmenta koji je itekako uspješan, te mu TZ Splitsko-dalmatinske županije daje izdašnu potporu. Naime, svi zajedno želimo raditi na realizaciji tih projekata jer moramo znati kako je otok Brač jedan turistički proizvod, jedan klaster. Zato moramo sve napraviti da se to zajednički promovira na svim tržištima, dakle da se zajednički nastupa, a u taj projekt još treba uvezati kompletni privatni sektor iz turizma. Naposljetku, sve moramo učiniti kako bismo što kvalitetnije, što bolje prezentirali Brač i u turističke destinacije tog našeg otoka došlo što više gostiju. Istodobno moramo prezentirati i sve naše proizvode na Braču, a posebice bih istaknuo jedan proizvod, naravno između ostalih, za koji vjerojatno ljudi iz Splita i okolice ne znaju da se oko 80 posto starohrvatskih, ranokršćanskih crkvica, kapelica Hrvatske se nalaze baš na otoku Braču», ustvrdio je mr. Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, ovih dana na jednom okruglom stolu u povodu održavanja Međunarodnog festivala gastronomije «Biser mora» u Supetru na Braču, koji je okupio više od 300 vrhunskih majstora kuhinje iz 14 zemalja ne samo Mediterana, ocjenjujući:

«Riječ je o fantastičnoj informaciji koja se može itekako iskoristiti u turističkom smislu, a držim kako Brač ima još mnogo sličnih zanimljivih sadržaja, specifičnosti koje još ni izliza nisu iskorištene. Trebalo bi ih što prije uklopiti u turističku ponudu jer bismo tako imali uspješnu sezonu ne samo 2013. nego i svih idućih godina. I taj projekt će se lakše i uspješnije ostvariti ako koordinacija između turističkih zajednica te svih turističkih djelatnika na tom našem otoku 'kulture i avanture' bude kvalitetnija».

Dalmatinsko zaobalje izdašno za sve vrste turizma

Stella, kao i dobro upućeni stručnjak u turističku djelatnost, tvrdi kako je dalmatinsko zaobalje itekako izdašno gotovo za sve vrste turizma, posebice seoskog, lovnog, planinskog, rekreacijskog, izletničkog. Svi priželjkuju brži oporavak hrvatskog gospodarstva odnosno ublažavanje krize kako bi se izgradili potrebni sadržaji na tom prostoru poput obnove starih cesta iz doba Rimljana, Francuza te izgradile žičare na Biokovo, Mosor, dovršila gradnja brzih cesta Trogir-Omiš, proširila postojeća Split-Klis Grlo, probio tunel kroz Kozijak Vučevivica-Kaštela, dakako što prije pustio u promet tunel sv. Ilije kroz Biokovo te učinio prohodnijim i tunel preko Stupice.

«Upravo je u tome iznimno velika šansa hrvatskog turizma, posebice seoskog turizma u srednjoj Dalmaciji. Tako ćemo raditi na prošlogodišnjoj razini i imat ćemo uspjeha, zahvaljujući i proturecesijskim mjerama Hrvatske vlade», optimističan je direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, mr. Joško Stella, koji se zalaže za objedinjenost projekata dalmatinskih županija koji se odnose na brži razvoj turizma.

Autor: Nedjeljko Musulin


Tagovi

Seoski turizam Ruralni turizam Proizvodnja hrane Biokovo

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi