Pandemija nas je naučila da se bar malo vratimo prirodi, zdravoj prehrani i načinu života. Pravo je vrijeme za pokretanje seoskog turizma. Ovakav vid ponude utječe na razvoj i očuvanje ruralnog područja i sela uopće sa svim svojim vrijednostima.
Krajem proljeća, na kratko smo osjetili olakšanje i pomislili da se situacija s koronavirusom stišava. Počeli smo planirati ljetovanja na moru, međutim, nagli zaokret na gore mijenja mnogima planove, a ipak bi htjeli negdje ljetovati i otputovati.
Evo prilike za seoski turizam. Ako se netko dvoumi ili je nekada planirao ulagati u ovu vrstu posla, sad bez dvojbe može investirati u nju. Svakodnevno nam pristižu razne informacije, ne znamo više što je laž, a što istina, ali jedno znamo sigurno - stanovništvo u vrijeme pandemije posvećuje više pažnje zdravoj prehrani, više boravi u prirodi i posjećuje izletišta. Zato je izuzetna prilika ako imate uvjete pokrenuti ili preurediti svoje imanje za seoski turizam.
U početku se može krenuti s manjom površinom, sa ili bez par kreveta za noćenje, s ponudom domaće hrane. Mnoge zanima život i rad na selu. Pojedine goste ne zanima samo razgledanje prirode i imanja, neki bi se željeli uključiti u sam rad pojedinih radova npr. probati voziti traktor, kositi ručno kosom, kupiti sijeno, musti kravu, plesti, tkati itd. Sve se to može predstaviti i marketinški uobličiti na obostranu korist i zadovoljstvo.
Sve je više ljudi koji žele proizvoditi hranu za sebe, a ne znaju kako bi počeli. Možete održati čak i neke tečajeve o proizvodnji zdrave hrane, te one iz kućne radinosti poput vezenja, pletenja, heklanja, tkanja i slično u sklopu turističkog aranžmana. Mnogo je pozitivnih primjera i kod nas i u okruženju, treba samo malo biti kreativan i dosjetljiv. Brojni su primjeri veoma uspješnih ljudi i kućanstava u ovom vidu turističke ponude.
Možete čak jedan dio postaviti kao izložbeni prostor za staro posuđe, posteljinu, ručne radove, narodnu nošnju, oruđa da bude autentično kako bi bili što primamljiviji.
Pored smještaja, hrane, okoline, treba osmisliti i mogućnosti za izlete i rekreaciju, da bi se gost dobro osjećao i uživao.
Evo par savjeta za ona poljoprivredna gospodarstva koja već imaju osnovanu poljoprivrednu proizvodnju, a žele se okušati i u ruralnom turizmu izdavanjem soba i primanjem gostiju.
Kao prvo, mora se razdvojiti ekonomsko dvorište od kuće i dvorišta koje će koristiti gosti, jer ako domaćin posjeduje farmu, da se neugodan miris ne širi do soba gdje će biti smješteni gosti. Postoje i sredstva koja nakon tretiranja stajnjaka djelomično neutraliziraju miris. Ekonomsko dvorište možete odvojiti zidovima građenim od starinskog materijala (pečene cigle i slično) te uz njega posaditi puzavice da sve bude podređeno uživanju svih čula. Za svaku gradnju ograde ili sličnog koristiti prirodne materijale npr. drvene letvice, pruće i sl.
Ukrasno bilje i grmove treba saditi u skladu s prostorom, uvijek je bolje saditi i ekonomski isplative ukrasne grmove, primjerice lješnjak jer njegova krošnja pravi hlad, plodove konzumiramo, a ujedno je i dekorativan, zatim jorgovan i jasmin, a osim što su dekorativni, šire i opojni miris.
Travnjak je osnova svih uređenih dvorišta pa se njemu treba posvetiti posebna pažnja. Također i o otpadu se treba voditi posebna briga. Poželjno bi bilo razvrstavati organski od neorganskog otpada kako bi domaćin pokazao razvijenu ekološku svijest koju će prenositi na goste. U određenom uglu svog imanja bilo bi dobro sakupljati organski otpad i na taj način praviti kompost - organsko gnojivo.
Uvođenjem seoskog ili ruralnog turizma poljoprivredna gospodarstva bi sebi osigurala dodatan izvor prihoda. Ovakav vid ponude utječe na razvoj i promicanje ruralnog područja i sela sa svim svojim vrijednostima, a zar nam to nije cilj - očuvanje lokalnog identiteta, tradicije i običaja?
Tagovi
Autorica