• Kruh naš svagdanji - žetva i vršidba u prolosti
  • 03.07.2017. 15:00

Kad izrastu gamare, zagrmi treš i zaklepeće levator

Odjeknu tada pozlaćenim žitnim poljem žetelačke pjesme, zabijele se oplećci, zabljeskaju kose i srpovi. A onda između zelenih livada i kukuruzišta izrastu devetaci i krstovlje, pa se potom na prašnjavj leniji zaljuljaju vozovi, na guvnu izrastu gamare, zagrmi treš i zaklepeće levator.

  • 1.338
  • 142
  • 0

Pomalo iznenađen čitajući poziv za manifestaciju "Kruh naš svagdanji - žetva i vršidba u prošlosti", vidim da se održava u krugu tvornice kombajna u Županji. Vozim se tako kroz stoljetne hrastove šume uz šokačku magistralu i veselim se tamburašima, nošnjama, poderanim gaćama, kulenovim sekama. Slušajući Šimu Jovanovca na CD-u dolazim pred Županju. I baš kažem, ajde da vidim i to kako je to kada nije na nekom stanu, ili nekom od seoskih dvorišta županjskog kraja kako je to bilo do ovoga puta. Uredno ograđen prostor, pšenica, šatri.... Sve je tu.

Svatko će znati di mu je miesto za sidenje i okripu nakon kosidbe i odanja, kažu domaćini onako po šokački divaneći.

Od ranih jutarnjih sati pristizali su gosti u tvornicu kombajna, ponos industrije Županje. Dočekuju nas snaše nudeći nas pivom, poderanim gaćama, čokanjem domaće rakije. Zvuci tamburice su tu, a domaćini užurbano pripremaju stolove za goste. Na jednom piše Komunalac d.o.o., na drugom Ministarstvo, na nekom piše sponzori, pa gosti, pa ulaznice. Na sve su mislili. Gužvi su stali na kraj. "Svatko će znati di mu je miesto za sidenje i okripu nakon kosidbe i odanja", kažu domaćini onako po šokački divaneći.

Bogatstvo tradicije

"Što ćete popiti? Ima soka, vode, piva, rakije", pita me simpatični bača, jedan od onih zaduženih da nitko ne ostane ni gladan ni žedan.

Ponos Šokadije

No, vuče me ipak složeni stol na balama slame. Prostrle snaše po tome one papire, stolnjake i stavili na njih kruh i pogače namazane s mašću i posutom crvenom paprikom. I pladnjevi sa slaninom, onom s više mesa, pa onom s manje mesa a više slanine. Kulenove seke, šunka, tanke kobasice, debele kobasice, luk nasjećen, salata. I svježi sir je tu. To je žetveni doručak za goste. I žene su stalno nosile nove količine. Ako netko kaže da se nije najeo, taj debelo laže.

I počinje. Malo govorancije šefa turističke zajednice, pa direktora tvornice kombajna, a onda državnog tajnika Ministarstva poljoprivrede, pa grada Županje, Županije Vukovarsko srijemske I tako. I istini za volju bili su svi kratki. Znali su da Moba čeka. To su kosci i njihovi pomoćnici u žetvi. Ukratko, svi oni koji su sudjelovali u tom našem vraćanju u prošlost. Tu kosci i rukovedalje iz okolnih sela Županje. Pa iz Lukavca iz Bosne, pa iz bunjevačkih sela na sjeveru Bačke. Iz Tavankuta. Članovi Dužijance iz Subotice. Iako je to u stvari scenski prikaz žetve i vršidbe na otvorenom, sve je stvarno. I kosa, i srp, pa konji i kola, i odora, i traktor je pravi. Mislim na onaj traktor Fahr koji pokreće staru vršilicu. Goste voze kola s upregnutim doratima i vrancima. Jure oni kroz žito gostima donoseći vjerojatno nevjerojatan doživljaj koji se pamti cijeli život. Razbacali se kosama stari šokci. Za njima žene i djeca. Prihvaćaju slamu i vežu, pa bacaju na kola koja ih voze do vršilice. I tamo ide taj najsjajniji i najveseliji posao Šokaca Srijema, Slavonije, Baranje... U jutene vreće slijeva se zlatno zrno. Veselje je to veliko i ponos Šokadije.

Pažnju je privukla i grnčarija

Odjeknu tada pozlaćenim žitnim poljem žetelačke pjesme, zabijele se oplećci, zabljeskaju kose i srpovi. A onda između zelenih livada i kukuruzišta izrastu devetaci i krstovlje, pa se potom na prašnjavj leniji zaljuljaju vozovi, na guvnu izrastu gamare, zagrmi treš i zaklepeće levator. Pod žegom srpnja ne titra samo priroda. Zatitra i srce, piše u materijalu koji smo dobili na ulazu.

Bogatstvo plodova i proizvoda

I ne možete stalno pratiti kosce. Bože moj pomislim si kako jedva izdržavam stajati i gledati na toj sparini kako rade, a kako li je bilo tek mojim pradjedovima i prabakama koji su cili božji dan to radili u ovo doba godine. I guščji paprikaš ne pomaže da se okrijepite. No, upravo je i taj guščji paprikaš koji smo gledali kako se priprema cijelo prijepodne, simbol vršidbe. Njime je domaćin, kao i ovaj puta u Županji, počastio goste, a prije svega Mobu. A tu kao i nekada ima posla za sve. Netko pravi kolače, neke žene pripremaju doručak i nose na polje, ručak spremaju, pa oni koji rade u žitu, oni koji voze kola, pa oni koji su na vršalici. Puno je tu ljudi nekada trebalo. I sada to sve radi jedan kombajn. Isto onaki koji su bili izloženi po strani ove manifestacije i gledali u ove svate. Ti ljepotani marke Deutzh fahr proizvedeni u Županji danas su sve. Ne treba im ni guščji paprikaš, ni kulen. Ali zato su ljudi tu da ovakvim manifestacijama podsjete nas na ovaj nekadašnji posao na našem selu.

Goste voze kola s upregnutim doratima i vrancima. Jure oni kroz žito gostima donoseći vjerojatno nevjerojatan doživljaj koji se pamti cijeli život. Razbacali se kosama stari šokci. Za njima žene i djeca.

Imamo simentalce. Radimo svježe meke sireve, kuhane, tvrde, polutvrde, dimljene i sa raznim dodatcima kao što su paprika, vlasac, biber, peršin, kopriva. Otežavajuća okolnost nam je što živimo "na kraju svijeta" te da bi naš proizvod prodali bit ćemo prinuđeni tražiti tržište u većim središtima pa čak i na moru. Dio mlijeka nam preuzme Vindija, dio mi pretvorimo u sireve, priča nam naš ovogodišnji ponos. Ponos cijele Hrvatske, OPG Pranjić iz Drenovaca izložio je svoje proizvode. I djeca s ocem Mijom i majkom Anjom bili su na štandu u ovoj manifestaciji. Oni su ti koji dokazuju da moramo opstati. Da u selima ovoga kraja moraju ostati ljudi. Razne vrste sireva kušali su gosti manfestacije i uživali. Bilo je tu i rakija OPG Šarčević, pa sirevi OPG ...

Ono što je nekad radilo mnoštvo ljudi, danas obavlja mehanizacija

Uživali smo u đemovima, pekmezima, ajvarima koje proizvodi Zdenke Ćosić iz Vrbanje. Pili smo kupinovo vino Andrije Jurića Pothorskog iz Vukovara, svoje grnčarske proizvode nudio nam je grnčar Roki iz Visokog. Oči su nam stalno padali i na štandove s rukotvornima. Reklje Dražena Benčevića uvijek privuku mnogo pažnje, pa tako i naše fotoaparate. A Marijana Aleksić iz Bošnjaka pak nam je pokazala svoje rukotvorine, stolnjake, firange, postoljene...

Posjetiteljii i sami probali žetvene poslove

Svake godine ovo je prilika da i suorganizator Poljoprivedna zadruga Napredak nagradi dio svojih kooperanata. Ovoga puta su nagrade primili i Antun Đogaš iz Cerne, te Tomislav Žaper iz Vrbanje.

Kao što i piše svima u pozivnici. "Posjetitelji se mogu i sami aktivno uključiti - zasukati rukave te se okušati u žetvenim poslovima i uz pomoć baća i snaša kositi, vezati snoplje" tako je bilo dosta i gostiju koji su to probali. A probali su to i političari, pa i Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, pročelnik Ureda za poljoprivedu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić. Probali su i drugi, no spominjemo ovu dvojicu jer su oni to stvarno odradili onako junački i zdravo seljački. Dobro su dečki radili, a iz okupljene gomile su im dali podršku u tom poslu, a i onomu koji rade svakodnevno da ustraju. Majdak im je uzvratio informacijom o donošenju Pravilnika o parametrima kvalitete pšenice.


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Žetva Vršidba Županja Gamara Srp Kosa Moba Pšenica Žito Šume Turistička zajednica Majdak Matić Andrija


Autor

Damir Rukovanjski

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi