Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Dravska priča
  • 20.07.2022. 12:00
  • Virovitičko-podravska, Noskovci

Dravska priča: Vrstama riba najbogatija hrvatska rijeka, dom je autohtonoj jastrebači i crnki

Prije desetak godina bila je to ruševna zgrada ljetnikovca grofa Janka Draškovića, okružena šikarom. Danas se ondje može noćiti, biciklirati ili kanuima istraživati floru i faunu na obližnjoj obali Drave.

Foto: Marinko Petković
  • 897
  • 54
  • 0

U malom mjestu Noskovci u općini Čađavica u Virovitičko-podravskoj županiji (VPŽ), nalazi se jedinstveni Posjetiteljski centar Dravska priča. Smješten je u obnovljeni ljetnikovac grofa Draškovića, koji je još od 1960. godine spomenik parkovne arhitekture te dio zaštićenog područja biosfere Mura-Drava-Dunav, koji je pod UNESCO-ovom zaštitom prekogranične suradnje od 2012. godine.       

"Prije desetak godina bila je to ruševna zgrada ljetnikovca grofa Janka Draškovića, okružena šikarom od prije 200 godina. Danas je to, zahvaljujući Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom VPŽ te sredstvima fondova EU i različitih ministarstava prekrasna Dravska priča gdje se može noćiti, biciklirati ili kanuima istraživati floru i faunu na obližnjoj obali Drave", kaže Vladimir Ajhler, čuvar prirode u Javnoj ustanovi.

Potpuno obnovljena velika zgrada okružena je uređenim perivojem sa šetnicama, poučnim stazama, sjenicama, oporavilištem za bijele rode i druge rijetke ptice ovoga kraja, učionicama na otvorenom, vrtom u kojem smo ubrali jagode i maline.

Regionalni park Mura-Drava pokriva pet županija   

Iznenađenje vas očekuje već u dvorištu, odnosno ulazu u veliki perivoj. Naime, na putu se nalazi 3D anamorfna slika rukavca rijeke Drave koju je naslikao umjetnik Filip Mrvelj. Zahvaljujući modernim tehnologijama (3D) i vi postajete dio umjetničkog djela. Nakon razgledavanja perivoja u kojem se nalaze brojne biljne i životinjske vrste, zavirite i u podrum, u Centar za multimediju gdje ćete vidjeti kako izgleda dabrov brlog, što se nalazi u kapljici vode, kako izgleda život u vodi i izvan nje.

Dravska priča nalazi se u Noskovcima 

Ajhler ističe da Regionalni park Mura-Drava, pokriva pet županija te je dio europske ekološke mreže Natura 2000 pet zemalja regije Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske i  Srbije, što je najveće takvo područje u Europi za očuvanje i zaštitu staništa ptica. Od jednog milijuna ha rezervata biosfere, 42 posto se nalazi u Virovitičko-podravskoj župniji. Inače, ukupna vrijednost projekta je 13,17 milijuna kuna, uz sufinanciranje projekta je 11 milijuna kuna što je 85 posto njegove vrijednosti.

Za vrijeme naše posjete Dravskoj priči, uz 25 bijelih roda, koje su tamo većinom na trajnom boravku, na oporavku je bio i orao štekavac pod imenom Ivana, koji je izgubio prirodna svojstva lova, jer su ga ljudi pripitomili, što, čuli smo, nije dobro za divlju životinju, a društvo joj je pravio stariji orao koji ima prepoznatljiv žuti kljun. "Krila im imaju impresivan raspon od skoro tri metra ili točnije 2,90 metara" otkriva.

Leptiri na monitoringu tri puta godišnje    

S druge strane je bila jastrebača, autohtona sova, za koju smo čuli da je nepredvidljivog ponašanja, a najčešće stradavaju od žica i metala na poljoprivrednim površinama. Inače, od 134 vrste sova u svijetu, u Europi se gnijezdi 13 vrsta, a kod nas 10 i sve su strogo zaštićene. Imaju i vjetruše, najmanje grabljivice, koje teško lete jer doslovno lebde u zraku, što ljude dodatno zbunjuje. No, ako se udomi, kada ispadne iz gnijezda, kao i kod sova, ima 50 posto manje šansi da se uspješno vrati u prirodno okruženje, kažu naši domaćini. Budući da je Centar registriran i kao hostel s 34 kreveta, ima i mogućnost smještaja.

Naime, u centru su prvo krenuli sa rodama, a onda su u njega stigle i grabljivice. Primjerice, par štekavaca, pokriva područje od šest kilometara u prirodnom okruženju. No, tu su i patke  i guske, jer je Drava jako blizu, ali su 2018. godine, ostali bez vode na vidikovcu, koji je izgrađen u formi sojenice, pa je kanal ispod nje uvijek bio pun vode. Pokazalo se, kažu, da bara zbog vrbe postaje šikara, što je problem, jer nestaju vlažna staništa u globalnoj klimatskoj priči.

Imaju i kutak leptira, kojih je u Hrvatskoj  zabilježeno oko 3.000 vrsta, od kojih je samo 186 danjih. Osim što su ukras livada, važna uloga im je oprašivanje biljaka, odmah iza pčela, te su izvor hrane za mnoge životinje, pa njihov monitoring provode u tri razdoblja tijekom godine.      

U centru smo čuli da je nažalost krijumčarenje zaštićenih divljih životinja, ali i biljaka u svijetu uzelo maha. Dravska priča je jedan od samo tri CITES kutka u Lijepoj našoj, a druga dva se nalaze u NP Brijuni i Zračnoj luci u Zagrebu.   

Podravina ima 116 vrsta ptica, a Drava čak 69 vrsta riba

Biolog u Javnoj ustanovi Vladimir Juhaz ističe da je bioistraživačka stanica opremljena za analizu uzoraka s terena i video snimanje na mikroskopima. Tu se nalaze lupe i vage, uređaji za filtriranje vode, laboratorijsko posuđe, a posjetiteljima su na svjetlećim panoima prezentirane zaštićene i endemske riblje vrste rijeke Drave koja je najbogatija hrvatska rijeka s čak 69 različitih vrsta riba, objasnio je. 

Bijele rode su našle stalni dom u centru

U njoj obitava i autohtona ribica pod nazivom Crnka, koja je tamo još od prapovijesti. U Podravini je nađena na čak 15 lokacija, čija populacija nije ugrožena od ribiča jer može preživjeti čak i u riječkom mulju.

Od 402 evidentirane vrste ptica na području RH, na području ovoga Rezervata biosfere zabilježeno je 318 vrsta, a na području Podravine 116 vrsta. O sisavcima, pak, možemo naučiti da valja voditi računa o unesenim vrstama, kojih je 11 strano uneseno, kao što je invazivna crvena kornjača. Nadalje, dabar, kojeg je 1996. godine uvezeno 86 jedinki, sada broji između čak 2.500 i 3000 jedinki, pa slijedi izrada novog plan njegova održivog upravljanja u budućnosti, zaključuju u Dravskoj priči. 


Fotoprilog


Tagovi

Dravska priča Javna ustanova Zaštita Autohtone vrste Vladimir Ajhler Vladimir Juhaz Najbogatija hrvatska rijeka


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ove godine sam posijala dosta bamije da mogu reći da ju zaista jedemo. Ubacimo ih u guste juhe, variva, a ja neki dan čak i u svoju pizzu. Istina, berem malo veće primjerke, ne onako delikatesno male, ali neka, svejedno je ukusna i potpuno... Više [+]