Agroturizam ne poznaje krizu

Istarski agroturizam ne osjeća krizu - tijekom prvih sedam mjeseci tamošnjih 360 agroturističkih gospodarstava s 3000 kreveta posjetilo je 12 posto više gostiju nego godinu prije, a istodobno je ostvareno i 12 posto više noćenja. »Do kraja godine zarada od tog segmenta turističkog posla narast će s lanjskih 5,1 milijun kuna na 6,2 milijuna kuna«, procjenjuje Robert Baćac, direktor Ruralisa, konzorcija agroturizma i ruralnog turizma Istre.

Unutrašnjost Istre premrežena je uglavnom kvalitetnim agroturističkim gospodarstvima. Sada već uspješna agroturistička priča počinje 1996., i to isključivo naporom istarskog turističkog i političkog vodstva koje se kod bankara izborilo za kreditiranje agroturizma u unutrašnjosti. Podsjećamo da su u to vrijeme krediti bili skupi i gotovo nedostupni. Međutim, u 13 godina istarski agroturizam postaje jak i poznat igrač na međunarodnoj sceni.

Istina, na samim počecima gosti su u takvim kućama boravili po dva tjedna, dok je sada prosjek šest ili sedam dana.

»U ruralnim kućama za odmor gosti u prosjeku borave šest ili sedam dana, od subote do subote. Ako borave dulje, onda mijenjaju odredište - šest ili sedam dana borave kod nas u Istri i isto toliko u pravilu na nekom dalmatinskom otoku. Smještaj u objektima ruralnog tipa stoji od 43 do 62 eura po osobi i danu, a u tu je cijenu osim noćenja i doručka uključen i jedan dnevni obrok«, rekao je Robert Baćac.

Najviše se traže ruralne kuće za odmor, ali su ove godine u modi i agroturistička gospodarstva (objekt gdje je prisutan domaćin) te nova kategorija - ruralni B&B (noćenje i doručak bez dodatnih obroka), gdje se također stanuje kod domaćina.

Zanimljivo je da u istarskoj unutrašnjosti prevladavaju Nijemci, dok ta vrsta odmora, usprkos blizini, uopće ne zanima Talijane.

»To je logično, Talijani imaju nešto vrlo slično u svojoj državi. Za razliku od njih, mnogo smo zanimljiviji Austrijancima, iako i oni također imaju ruralne turističke objekte. Međutim, alpski se ruralni turizam bitno razlikuje od istarskog«, tvrdi Baćac.

Odmor u istarskoj unutrašnjosti većinom biraju individualci, tamo nema masovnog turizma, gužve i buke, odmara se u miru lokalne hladovine.

Vrlo se mali postotak turista u tih tjedan dana odmora spusti do mora, možda i zbog toga jer 90 posto istarskih kuća za iznajmljivanje ima bazen.

Agroturistička gospodarstva, za razliku od klasične turističke priobalne ponude, dobro će raditi i u listopadu. Štoviše, mnogi ne zatvaraju vrata ni tijekom zime kada su najbrojniji domaći gosti iz Zagreba, Rijeke, čak i Pule. Međutim, u budućnosti će se više raditi na kvaliteti.

»Gost se neće zadovoljiti samo boravkom u lijepoj kamenoj kući, nego će sve više tražiti sadržaje. U tom će nam pomoći odredišta, odredišni menadžment. I sada iznajmljivači razmišljaju kako da kvalitetno obogate ponudu, pa jedni, recimo, nude noćenje u sijenu, drugi zajedničko pripremanje seljačkog doručka i slično. U godinama koje dolaze mnogo ćemo raditi na profiliranju ponude i obogaćivanju sadržajima, jer će turist sve više gledati što može raditi u tih sedam dana koliko u prosjeku provede u unutrašnjosti Istre«, zaključio je Robert Baćac.

Najtraženije ruralne kuće

Istarski agroturizam podijeljen je u nekoliko kategorija. U prvoj su skupini agroturistička gospodarstva, slijede ruralne kuće za odmor, koje su i najtraženije, potom ruralni obiteljski hoteli, stancije, odmori na vinskim cestama te ruralni B&B (noćenje s doručkom kod domaćina).

Polovica gostiju Nijemci

Prema strukturi dolazaka, apsolutno prevladavaju Nijemci. Oni u ukupnoj posjećenosti sudjeluju s 55 posto. Slijede Englezi s 26, Francuzi s osam i Austrijanci s četiri posto. Talijani čine tek dva posto svih posjetitelja.

Autor: Davor Verković