Pretraga tekstova
U povodu 165. godine djelovanja Veleučilište u Križevcima, kao najstarije poljoprivredno i šumarsko učilište u jugoistočnoj Europi, poslalo je poruku što se očekuje od budućih poljoprivrednika.
Visoko učilište u Križevcima proslavilo je 3. prosinca čak 165 godina postojanja svečanim događanjem u Hrvatskom domu u Križevcima. Ova prva visokoškolska poljoprivredna ustanova u Hrvatskoj i najstarije poljoprivredno i šumarsko učilište u jugoistočnoj Europi u ovoj godini se može pohvaliti i povećanjem broja studenata.
"Uspjeli smo zaustaviti taj negativni trend pada broja, jer smo u akademskoj godini 2025./2026. uveli dva stručna kratka studija koja su mogli upisati i oni koji nisu završili državnu maturu“, istaknula je dekanica veleučilišta dr. sc. Marcela Andreata-Koren.
Riječ je o dvogodišnem studiju zoologije i studiju biljne proizvodnje nakon kojih studenti pristupnici mogu nastaviti i studij na srodnim stručnim prijediplomskim studijima.
Poljoprivreda je danas složenija nego što je bila prije 165 godina i suočava se s brojnim izazovima od klimatskih promjena do globalnih kriza, spomenulo se na svečanosti. Što se očekuje od današnjih studenata, budućih djelatnika u poljoprivredi, objasnio je i gost iz Indije, dr. Sasi Goplan koji surađuje s Veleučilištem u uvođenju novih studijskih programa.
"Važno je da budući djelatnik u poljoprivredi bude stručnjak u agronomiji, ali i digitalnim te tehnologijama povezanim s umjetnom inteligencijom. Modernizacija je nužna, jer dronovi i roboti pomažu tamo gdje nedostaje radne snage, ali i povećavaju uspješnost i proizvodnju“, istaknuo je profesor Goplan.
Iako je Indija puno modernija po pitanju korištenja poljoprivrednih tehnologija ono što je prednost Hrvatske je bogatstvo resursa. Kako očuvati okoliš, modernizirati se, biti samodostatan i prilagodljiv, pitanja su na koja Veleučilište pokušava odgovoriti.
Državni tajnik Zdravko Tušek pozvao je s pozornice na dijalog s ministarstvom i spremnost na prilagodbu te shvaćanje potrebe restrukturiranja poljoprivrede. U tome je, rekao je, važna podrška akademske zajednice koja ima glavnu ulogu u privlačenju mladih agronomiji.
"Ne pleti kotac kao otac“, prisjetio se Darko Sobota, zastupnik Hrvatskog sabora, potpisa ispod jedne fotografije izrade predmeta od pruća, objašnjavajući kako je to i važan smjer za sve buduće studente. Uvođenje novih smjerova, međunarodna suradnja, puno praktične nastave i otvaranje prilika za zapošljavanje, temelji su na kojima VUK gradi svoj ugled.
"Živimo u uvjerenju kako će doći vrijeme da poljoprivreda zauzme mjesto koje zaslužuje u gospodarstvu i društvu u cjelini“, zaključila je dekanica.
Fotoprilog
Autorica
Više [+]
Diplomirana novinarka sa završenim osposobljavanjem za dizajnera vrtova i 72-satnim tečajem permakulturnog dizajna. Kad ne dizajnira okućnice i nije u svom vrtu, rado piše za Agroklub.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?