Više od 150 izlagača na 5. Sajmu AgroTerra Istra u Pazinu: Što smo vidjeli i saznali?

5. Poljoprivredni međunarodni sajam AgroTerra Istra održan je u Pazinu na 2000 kvadrata unutarnjeg i više od 5000 kvadrata vanjskog izložbenog prostora. "Riječ je o manifestaciji koja je iz godine u godinu rasla zajedno s Pazinom i njegovim gospodarstvom. Danas ne okuplja samo izlagače, već ljude, ideje i suradnje te je u grad tijekom tri dana donio dodatnu živost i snažan gospodarski impuls", podsjetila je gradonačelnica Suzana Jašić.

Pročelnik za poljoprivredu Istarske županije Ezio Pinzan ponosan je što je ova manifestacija u kratko vrijeme postala vrlo značajna koja promovira, educira kako buduće tako i sadašnje poljoprivrednike te im daje prostora za promociju svojih proizvoda.

Više od 150 izlagača iz tri države

"Svake godine na Sajmu sudjeluje sve veći broj izlagača, širi se lepeza proizvoda i zanimanje posjetitelja", potvrdio je direktor Sajma Marko Londera iz tvrtke Mars Eventi. "Ove godine brojka izlagača je veća od 150 koji su stigli iz Italije, Slovenije i cijele Hrvatske, kako bi nastavili priču pokrenutu 2022. godine jer zajedno s njima smatramo da je Istra vrijedno mjesto gdje se mogu sastati tradicija, znanje i kvaliteta", kaže Londera istaknuvši da su i ove godine zadržali istu cijenu za sve izlagače što je jedan od razloga vraćanja i njihovog predstavljanja.

Tako se OPG Tomislav Prahin iz općine Brdovec predstavio s proizvodima od bučinih koštica, hladno i toplo prešano bučino ulje, bučine koštice u čokoladi te svoj najpreponatljivijijim slatkim namazom od bučinih koštica. OPG Dominiković - Firovi su predstavili svoje suhomesnate proizvode kao što su kulin, kobasica, slanina, kulinova seka, pečenica i čvarci. Uz to, obrađuju 80 hektara zemlje i tove 200 svinja.

Svoje su destilate ponudili Destilerija Vidova iz Motovuna, od nedavno ponosni nositelji velike zlatne medalje za svoj Teranino. Proizvode od industrijske konoplje prezentirali su OPG Nikola Prenc iz Kringe, a svoje su mjesto na ovom sajmu pronašli i OPG Pčelarstvo Guberac iz Slavonskog Broda koji već više od 70 godina, kroz generacije, njeguje tradiciju pčelarstva i proizvodnje meda.

Nomadskim pčelarstvom već se godinama bave se Željko i Zlata Slavić iz Virovitice, seleći pčele na paše širom Hrvatske. "One skupljaju cvjetni prah i nektar s područja netaknute prirode poput Lonjskog polja i Zrinske gore. Kvalitetu proizvoda potvrđuju razna domaća i međunarodna priznanja", otkrio nam je Željko posebno istaknuvši med sorte medljikovac ocijenjen Zlatnim tanjurićem 2025. godine.

OPG Majcani iz Buzeta imaju obiteljsku siranu i predstavili su svoje domaće sireve, napravljene od nepasteriziranog mlijeka i mlijeka od suhog sijena - specijalan proizvod koji se ne pronalazi često na tržištu. Također, prave i skutu te jogurte.

Bilo je tu i tvrtki poput HIT-MAC-a, specijalizirane za opskrbu voćarskog sektora, s naglaskom na vinogradarstvo i maslinarstvo. Na sajmu smo mogli vidjeti i drvene bačve od Mastro Bottaio, Cadus i Louis Latour, pocinčane stupove za vinograde, specijalizirane traktore te električna kolica za rad u vinogradu.

Istarski crveni češnjak

Ove godine na poljoprivrednom sajmu u Pazinu ima dosta novina, a jedna od njih je i Institut poljoprivrede i turizma iz Poreča koji im se priključio kroz prezentacije i predavanja.

Domagoj Šmidt, mag.ing. agronomije održao je predavanje o uzgoju češnjaka uz osvrt na bioraznolikost te izazove u proizvodnji. Kaže kako je svaka sorta priča za sebe no, on je istaknuo nekoliko glavnih, a to su: crveni istarski, rozi, bijeli, brsečki i neki drugi sporedni kultivari. Za istarski crveni češnjak kazao je kako izvrsno uspijeva i na kontinentu što mu je nedavno potvrdio jedan proizvođač.

Podsjeća kako je češnjak vrlo korisna biljka, najčešće korištena u kulinarstvu, a prije dosta i u medicini. Od davnina je poznat i kao repelentno sredstvo protiv insekata, ali i kao svojevrsni lijek - Grci su ga koristili za sve, pogotovo za bolesti krvi i ta je primjena utemeljena u znanosti. Za doba Napoleona koristio se za dezinfekciju rana.

Trojica proizvođača češnjaka drže 30 posto domaće proizvodnje i dolaze iz - istog mjesta

Danas je poznato kako pozitivno utječe na kardiovaskularne probleme, kolesterol, visoki krvni tlak i dijabetes. Pun je antioksidansa, jedan je od najsnažnijih prebiotika i ima antibiotski učinak.

Oznaka kvalitete

Istarski ekotip češnjaka ima nešto jaču aromu i samim tim negativnu konotaciju. Ovo povrće većinu naših jela čini ukusnijima i aromatičnijima, a aroma se termičkom obradom i kuhanjem polako gubi. Također, ona je slabija kod fermentiranog u medu te crnog češnjaka koji je izuzetno zdrava namirnica, ali još uvijek slabo poznat, i dosta skup, saznali smo.

Šmidt je posebno istaknuo one proizvođače koji su ishodili oznaku kvalitete izvornosti za istarski češnjak te poručio da bi ih i drugi trebali slijediti.

Zaključno je i kako mnogi proizvođači odlučuju čuvati sjeme sorti koje koriste, što je praksa za pohvalu, no upozorava da tu može biti problema zbog bolesti koje se generacijski ponavljaju. "Tu su primarno virus mozaika češnjaka i razne vrste plijesni koje se generacijama prenose te uzrokuju velike probleme. Najbolje je preventivno se zaštititi od uzročnika bolesti, tako da osiguramo zdrav sadni materijal, po mogućnosti certificirani po standardima EU", poručuje ovaj stručnjak.

Predstavljen projekt o nusproizvodima u proizvodnji vina

Sanja Radeka, dr.sc., također s Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča, prezentirala je znanstveni projekt VinNutriVit kojeg provodi Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ), a nakon toga organizirana je vođena degustacija vina proizašlih iz ovog projekta, vrijednosti oko 200 tisuća eura. Istraživanje je vršeno na autohtonim sortama malvaziji i teranu. U projektnom timu sudjelovao je i Fakultet agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka radeći na graševini i merlotu. Također, uključen je i Odjel za biologiju Sveučilišta iz Osijeka te Podravka d.d. iz Koprivnice.

Saznali smo kako je glavni cilj projekta ispitivanje primjene inovativnih postupaka u proizvodnji vina od autohtonih introduciranih sorti vinove loze s ciljem optimizacije kvalitativnih, bioaktivnih i nutritivnih parametara vina i nusproizvoda vinifikacije.

"Nakon proizvodnje vina ostaju jako vrijedni nusproizvodi koji inače završe kao otpad. Naši su istraživači kružnim gospodarstvom došli do saznanja kako zahvaljujući visokom udjelu bioaktivnih i nutritivnih spojeva nusproizvodi kao što je komina grožđa, kožice, sjemenke i talog mogu biti učinkovito iskorišteni u prehrambene svrhe kao prirodni prirodni konzervansi u proizvodnji hrane", pojasnila je pokazavši prisutnima Malmeladu - napravljenu od taloga istarske malvazije.

Voditeljica projekta, pokazala je prisutnima i dobiveni proizvod Malmeladu - proizvod od nefermentiranog, dehidriranog takola Malvazije istarske.

Autohtone istarske životinje

U suradnji s Upravnim odjelom za poljoprivredu u sklopu Sajma u Pazinu izložene su i autohtone istarske životinje: koza, tovar, boškarin i ovca. Organizatoru je bila intencija pokazati djeci kako određena pasmina izgleda. Pitali smo, je li možda među njima i Winnetou, istarska koza koju je Grad Pazin nedavno usvojio. No, četverogodišnja dama se nalazi na imanju Damjana Jelenkovića u Brajkovićima kako i priliči, a dio je projekta "Naša istarska koza - La nostra capra istriana" koju provode Agencija za ruralni razvoj Istre, Udruga uzgajivača istarske koze i Istarska županija. Usvajanjem je Grad Pazin pružio podršku očuvanju i revitalizaciji ove autohtone pasmine.

Novina ovogodišnjeg Sajma bili su i konji lipicaneri s kočijom koje je dovela Tina Jurković iz Konjičkog kluba SOKO, nedaleko Pazina. Saznali smo da je njihova ljubav prema konjima počela prije 20-ak godina kada je Tinin otac kupio prvog konja za svoj hobi. Međutim, ljubav se širila i danas na ranču broje njih 27 konja. Najviše su posvećeni školama jahanja te rekreativnom i terenskom jahanju za djecu i odrasle.