Vinistra - vodeća izložba vina održana u Poreču

Osamnaesta Vinistra, jedna od vodećih izložbi vina i vinarske opreme u Hrvatskoj, ali i u regiji sa 130 izlagača iz zemlje i svijeta, održana je ovaj vikend u Poreču, a prije same Vinistre održane su promocije vrhunskih vina iz Istre i Slavonije u Zagrebu.

Predsjednik udruge Vinistra, Ivica Matošević, kazao je kako je ova izložba za manje od 20 godina izrasla iz lokalne u svjetsku manifestaciju, a recept uspjeha je zajedništvo. Nijedan vinar neće uspjeti ako iza njega ne stoji slika uspješne regije koja stvara bolju sliku među potrošačima, ali i u medijima. Nama je cilj od Istre napraviti upravo to, kaže Matošević.

Predstavnik Hrvatske gospodarske komore Šime Vidulin je istaknuo kako su upravo istarski vinari pridonijeli da Vinistra postane ono što jest.

Naime, Istra je danas sa 5000 hektara vinove loze i jednako toliko maslina primjer uspjeha, ali i regije koja je najbolje spojila zelenu i plavu njivu, odnosno poljoprivredu i turizam.

Među 130 izlagača na Vinistri su se predstavili vinari, uljari, proizvođači rakije i pršuta te proizvođači opreme za vinograde i vinske podrume, koji su najbolje uređeni upravo u unutrašnjosti Istre. Dakako, manje, više je sve to na račun skupih kredita, ali istarski vinari vjeruju da će se posao kad-tad isplatiti.

Vinistra se tradicionalno održava u Poreču, a odnedavno ima stalni dom u velebnoj sportskoj dvorani Žatika, koja ne zjapi prazna kad u njoj nema sportskih manifestacija.

Cilj Vinistre je povećanje kvalitete istarskih vina, ali i promocija vinske kulture i afirmacija vina u Istri i šire.

Izložba se sastoji od izlagačkog i ocjenjivačkog dijela. Konstantno povećanje broja uzoraka autohtonih sorti pristiglih na ocjenjivački dio izložbe, sve viša razina kvalitete prosječnog uzorka vina na ocjenjivanju i svake godine neko novo ime nagrađeno od stručnog žirija potvrda su kako Istra iz godine u godinu napreduje u kvaliteti vina.

To je potvrdila i nedavna promocija nove linije istarskih vina - Meneghetti malvazija 2010. i Meneghetti merlot 2010. godine. Uz njih, predstavljene su i nove berbe vrhunskih vina, Meneghetti bijelo 2009. i Meneghetti crveno 2008., kao i unaprijeđeni vizualni indentitet tvrtke.

Glavni enolog Meneghetti vina Walter Filiputti, profesor enologije na sveučilištu u Udinama, istaknuo je tom prigodom da je riječ o istarski vinima sasvim novog smjera koja, iako su mlada, već pokazuju svoju kvalitetu.

Suvlasnik i direktor Meneghetti vina Goran Hanžek smatra da uz već dobro poznatu liniju naših vrhunskih proizvoda, lansiranje nove linije istarskih vina predstavlja naš korak prema širem krugu potrošača.

I cijena butelje od 70 do 80 kuna predstavlja odličan omjer uloženog i dobivenog na 10 hektara vinograda, kojima bi se uskoro trebalo pridružiti još 10 hektara. Meneghetti vina su već dostupna na tržištima Austrije, Crne Gore, Srbije i Slovenije, a veliki iskorak očekuju i od izlazaka na tržište Hong Konga ove godine što ta vina čini pionirom među hrvatskim vinima.

S druge strane, nakon što je pokupila brojne zlatne medalje na najvažnijim natjecanjima u regiji, ekskluzivna vinska obitelj Miraz vinogorja Feričanci, okitila se i prestižnim svjetskim priznanjem kvalitete - brončanom medaljom na 2011. Decanter World Wine Awardsu.

Miodrag Hruškar, enolog Feravina, kaže da su u vinskom podrumu primijenili tehnologiju koja nije dosad prakticirana. Uz to, kaže, većina posla je odrađena u vinogradu, jer su prinosi strogo reducirani kako bi se dobilo što kvalitetnije vino.

Naime, granica za kvalitetno vino je 12 tona po hektaru, a za vrhunsko 11 tona. No u Feravinu su gotovo prepolovili prinose po trsu, pet do šest kilograma grožđa, kako bi dobili zwegelt Miraz 2008. - crveno vino koje je u skladu s novim trendovima potrošnje vina nešto lakše od frankovke. Riječ je pomalo zaboravljenoj sorti koju u Feričancima najviše uzgajaju od njihovih ukupno 160 hektara vinograda.

U Feravinu ne kriju da graševinom Miraz žele Slavoniju uvesti u viši razred, jer imaju referentu graševinu koja ima izuzetnu mineralnost kao posljedicu bogatog tla.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ