Pretraga tekstova
Riječ je o sveobuhvatnom djelu u kojem su vrhunski stručnjaci pisali o mnogim aspektima bučinog ulja, od njegove zdravstvene blagodati kao prirodnog antioksidansa do izazova u njegovoj proizvodnji.
Varaždinsko bučino ulje dobilo je ovih dana i svoju monografiju, koja na 212 stranica, na hrvatskom i engleskom jeziku, donosi sveobuhvatne podatke o ovom vrhunskom poljoprivrednom proizvodu.
"Usudio bih se reći da je ova monografija jedinstvena, jer bučino ulje nigdje na svijetu nije predstavljeno na takav seriozan način. Pisana je pitko i zanimljivo, a opet iznimno stručno. Doista remek djelo i to na više razina", istaknuo je u županijskoj palači u Varaždinu Rene Bakalović, naš poznati stručnjak za gastronomiju.
Urednik i glavni autor je dr. sc. Roman Ozimec s Instituta Ruđer Bošković, a u njoj su objavljeni i radovi dr. sc. Sandre Balbino s Prehrambeno-biološkog fakulteta u Zagrebu, nutricionista Davora Hostića, dr. sc. Mare Bogović, voditeljice podružnice Savjetodavne službe u Varaždinskoj županiji, kuharskog majstora Damira Crlenog i dizajnera Ivana Goričanca.
"Riječ je o sveobuhvatnom djelu u kojem su vrhunski stručnjaci pisali o mnogim aspektima bučinog ulja, od njegove zdravstvene blagodati kao prirodnog antioksidansa do izazova u njegovoj proizvodnji, od polja do vrhunskog proizvoda u atraktivnoj ambalaži", naglasio je i dr. sc. Dragutin Vincek, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj te jedan od autora dodajući da su je recenzirali naši ugledni stručnjaci, prof. dr. sc. Toni Nikolić s PMF-a u Zagrebu, prof. dr. Zlatko Šatović s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, najcitiraniji hrvatski znanstvenik agronomske struke, te muzejska savjetnica Spomenka Težak iz Gradskog muzeja Varaždin.
Buča kao vrsta, opisao je Ozimec, potječe s područja današnjeg Teksasa u Sjedinjenim Američkim Državama, a primarno se počela širiti zbog sjemenki. Njih su Indijanci počeli koristiti kao energetski visoko vrijedno gorivo, hranu koja im je bila potrebna na dugom putu dok su išli u lov.
"U to vrijeme buča je bila plod veličine naranče, što je danas teško zamisliti kad imamo buče teške i nekoliko stotina kilograma. Otkrićem Novog svijeta došla je u Europu, a mi smo ih vrlo brzo počeli koristiti", podsjetio je i naveo da je tekst o proizvodnji bučinog ulja na području Varaždinske županije objavljen još 1834. godine te je jedan od najstarijih tekstova o ovom ulju. Jedan od prvih proizvođača bučinog ulja u Hrvatskoj bio je varaždinski barun Metel Ožegović Barlabaševački, a valja istaknuti, rekao je, i da je upravo ova županija imala prvu poznatu uljaru koja je proizvodila bučino ulje.
"Imamo povijesni temelj i razvojni put koji trebamo slijediti", naglasio je Ozimec.
Sigurno će, zaključeno je, pridonijeti i daljnjoj popularizaciji tog ulja, koje je za svoju vrhunsku kvalitetu već nagrađeno i brojnim prestižnim nagradama, među kojima je i pet zlatnih medalja na najvećem svjetskom sajmu - Monde Selection, u Bruxellesu.
Varaždinskom bučinom ulju čak tri zlatne medalje na prestižnom svjetskom natjecanju
Nakladnik monografije "Varaždinsko bučino ulje" je ADIPA: Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske, a sunakladnik je Varaždinska županija.
Autor
Više [+]
Tijekom profesionalne karijere novinara specijalizirao se za gospodarske teme. Posljednjih nekoliko godina zaokupljaju ga i teme vezane uz ruralni razvoj, poljoprivrednu proizvodnju te očuvanje prirodne i tradicijske baštine.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 3 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 3 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?