Pretraga tekstova
U Zdencima je održana treća po redu manifestacija Ja posijah lan, koja je ove godine posjetiteljima prikazala proces od tucanja lana do gotovog proizvoda
LAG Papuk i udruga Rukotvorine Zdenci potrudili su se da se slavonska tradicija i običaji ovoga kraja ne zaborave, već da žive prenoseći se na mlađe generacije. Stoga su 09. kolovoza ove godine organizirali manifestaciju koja se održava već treću godinu za redom pod nazivom "Ja posijah lan". Podržali su je i Općina Zdenci te Virovitičko-podravska županija, a manifestaciju je otvorila zamjenica župana, Sanja Bošnjak.
Prve godine tema je bila prikazati sjetvu lana. Iduće godine upriličili su manifestaciju prerade lana nakon berbe te pripremu za tkanje, a zvala se "Od zrna lana do tkalačkog stana", da bi ovogodišnja, treća manifestacija ponijela naziv "Od zrna lana-haljina tkana" gdje je prikazan proces od tradicionalnog tucanja lana do gotovog proizvoda - haljine, u kojima su članice Udruge ponosno prošetale na manifestaciji. U kratkom sažetku posjetitelje su podsjetile što su radile u posljednje tri godine.
Tradicija uzgoja lana za dobivanje lanenog platna dio je pomalo zaboravljene slavonske prošlosti koja će uz pomoć ovakvih događanja oživjeti i mladima prenijeti barem dio kulture življenja njihovih predaka, što je i cilj ove manifestacije. Nema se baš prilike svakodnevno vidjeti čupanje i tucanje lana, njegovo namakanje u rijeci, udaranje "stupom" do tankih niti, zatim "grebenanje" i češljanje da bi se dobile "kučine" i fine vlati lana koje su tada žene prele i tkale.
Voditelj LAG-a, Saša Rister, ovom je prilikom predstavio LAG Papuk te LEADER pristup nakon čega je predstavio Program ruralnog razvoja 2014-2020 s naglaskom na Mjeru 4 i Mjeru 6.
Predsjednica udruge Rukotvorine, Marija Rončević istaknula je da već sada pripremaju novu slavonsku zaboravljenu priču, no još nisu otkrile što će nam ona donijeti. Iznimno je ponosna na rad članica udruge koje svakodnevnim radom i trudom nastoje sačuvati ove pomalo zaboravljene običaje, djelić naše prošlosti koje Slavoniju čini tako bogatom i ponosnom.
Povezana biljna vrsta
Autorica
Adrijana Stojisavljević
Više [+]
-
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Doručak postavljen. Za medenim stolom su bumbar i crna pčela drvarica. Na ovoj se fotografiji na žalost ne vidi, ali ona ima tamoplavi odsjaj i izgleda veličanstveno . Iako su izvan konkurencije, i oni bi se rado prikazali na #RuralFoto #pr... Više [+]
Doručak postavljen. Za medenim stolom su bumbar i crna pčela drvarica. Na ovoj se fotografiji na žalost ne vidi, ali ona ima tamoplavi odsjaj i izgleda veličanstveno .
Iako su izvan konkurencije, i oni bi se rado prikazali na #RuralFoto #priroda
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Sad vidio u wikipediji, a ja mislio da to neka veča muha 🙆🤦🙈🙈 jao sramoteeeee Sad vidio u wikipediji, a ja mislio da to neka veča muha 🙆🤦🙈🙈 jao sramoteeeee
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Kod mene te crne, pčele drvarice dolaze i na lavandu https://hr.wikipedia.org/wiki/Crna_p%C4%8Dela_drvarica Bučne su skoro kao stršljeni. Ali su Više [+] potpuno bezopasne. Jučer je bilo smiješno jer su na taj jedan cvijet krenula dva bumbara i ta pčela, pa su se sudarali u zraku, jedva sam ih uspjela uslikati.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ja sam bio jučer u obilasku, ima svega od oprašivaća, kod mene je tek sada počelo da se polagano gdje koji otvara, kako se koji otvori u cvat bumbari Više [+] su odmah tu. Ali nemogu uhvatiti onoga crnoga kojega sam prošle godine vidio po prvi puta u životu.