• Kongres agronoma
  • 11.11.2013.

Struka vitalnija od poljoprivrede

Proizvodnja vlastitog reprodukcijskog materijala i očuvanje autohtonih vrsta i sorata od strateškog je značenja

  • 411
  • 41
  • 0

Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo bile su teme netom završenog 6. Međunarodnog kongresa agronoma u Sv. Martinu na Muri, a sve većim brojem radova i sudionika, agronomi su dokazali da su produktivniji od njihove osnovne djelatnosti u nas - poljoprivrede. Skup s kojeg će se, do zanimljivih istraživanja, spoznaja i tema moći doći preko organizatora, Hrvatskog agronomskog društva, vodili su prof.dr. Zdravko Matotan i dr.sc. Josip Haramija.

Kongres agronoma

"U tom strateškom području, proizvodnji biljnog reprodukcijskog materijala, negdje smo više, a negdje manje uspješni", doznajemo od dr. Haramije, a mnoge će stvari trebati uskladiti i s europskim propisima. Primjerice ukida se nacionalna sortna lista, pritisak je da deklaracije mogu biti na europskim jezicima i slično tome. Tako ćemo sjeme nekih uvriježenih domaćih vrsta (peršin, salata) kupovati primjerice s njemačkim nazivima jer su tako „patentirane“.

Dobri smo u žitaricama, duhanu, sirku za silažu, trudimo se očuvati sjeme starih autohtonih povrćarskih kultura, a uvozimo sjeme šećerne repe, repice, suncokreta. Izvozi se sjeme BC hibrida kukuruza, a sjeme kutjevačkog Hrvatskog duhana stopostotna je hrvatska selekcija. Tako je priznanje „Zlatno sjeme“ za najtraženije tipove dodijeljeno BC institutu za tritikale goran, Poljoprivrednom Institutu Osijek za pšenicu srpanjka, a Poneeru za hibrid PR37Y12.

Kongres agronoma

Na stručnim skupovima uvijek ima noviteta i zanimljivosti, a jedna od njih je i „robot“ koji na pokusnim sjemenarskim gredicama skeniranjem zamjenjuje manualno brojanje i sortiranje sjemena - o čemu je govorio dr.sc. Ivan Pejić. O GMO sjemenu, kojega nema u nas, ali u okolnim zemljama ima u značajnim količinama, stav struke je, da Hrvatskoj nije potrebno. Potrebne su banke gena na čemu se radi, ali u praksi nije zaživjelo, te poticaj i poduzetništvo da se ponovno pokrene vlastita proizvodnja sjemena povrća, za što imamo uvjete.

Pregled stanja u proizvodnji voćnih sadnica dao je agilni voćar dipl. inž. Krunoslav Dugalić iz osječkog instituta poznat po radovima o tehnologiji u suvremenim voćnjacima. Hrvatski agronomi obišli su poznati rasadnik Iva (na slikama djelatnice Ivane Tarandek), novu hladnjaču za dvije tisuće tona jabuka te u Štrigovi uz pomoć i blagoslov sv. Martina odlučili da kongres dogodine opet bude u Međimurju.

Kinezi kažu, nauči čovjeka loviti ribu pa si ga nahranio za cijeli život. Mi bismo parafrazirali, tko sije tuđe sjeme (to je nacionalna strategija) - slabo ljetinu bere.


Tagovi

Oplemenjivanje bilja Sjemenarstvo Rasadničarrstvo


Autor

Rajko Polić

Više [+]

Novinar HND-a od 1973. Studirao filozofiju u Zagrebu, poljoprivredu u Križevcima, profesionalni novinar - reporter u Večernjem listu 30 godina, sudjelovao u pokretanju prvog specijaliziranog priloga Vrt