Pretraga tekstova
Ove godine svoje uzorke prijavilo je 26 vinogradara i vinara iz Lovasa, Opatovca, Sotina, Šarengrada, Bapske, Iloka, Tovarnika i Baranje.
U organizaciji Udruge vinogradara i vinara TNTL Lovas, Vinskog klastera Srijem i LAG-a Srijem u Lovasu je održana VII. županijska ocjenjivačka izložba vina – berba 2013. godine. Ove godine svoje uzorke prijavilo je 26 vinogradara i vinara iz Lovasa, Opatovca, Sotina, Šarengrada, Bapske, Iloka, Tovarnika i Baranje. Ukupno je bilo prijavljeno 57 uzoraka te je ocjenjivačka komisija dodijelila 12 priznanja, 15 brončanih plaketa, 22 srebrne plakete, 7 zlatnih plaketa i jedno veliko zlato.
Zlatne plakete dobili su Mladen Pančić iz Opatovca, Stipa Oršolić iz Baranje i Podrumi Krešić iz Šarengrada za graševinu, Krešimir Kovačević iz Lovasa za traminac i Srednja škola Ilok za chardonay, rajnski rizling i traminac. Veliko zlato dobila je Poljoprivredna zadruga (PZ) Lovas za graševinu – kasna berba. Veliki je to uspjeh za tu zadrugu koja djeluje od 1953. godine i od svog osnutka bila je nositelj gospodarskog razvoja lovaskog kraja. Do 1991. godine bilježila je stalan rast kroz primjenu moderne tehnologije i agrotehnike za proizvodnju u poljoprivredi, skrbeći za oko 1.700 hektara poljoprivrednog zemljišta na seljačkim gospodarstvima i 1.200 hektara u svom vlasništvu. U njezinom je sastavu bilo i 30 hektara vinograda te 20 voćnjaka. Danas je pod vinogradima u PZ Lovas 46 hektara.
Priznanja i plakete vinogradarima su uručili predsjednik Udruge vinogradara i vinara TNLT Lovas Stjepan Pančić, načelnica Općine Lovas Tanja Paša i zamjenik župana Željko Cirba, koji je pohvalio organizaciju i ustrajnost vinogradara i vinara te njihova nastojanja da prate zahtjeve suvremene tehnologije i tržišta.
Predsjednik Udruge Stjepan Pančić istaknuo je nužnim da se sve udruge vinogradara i vinara naše regije udruže ta da se dobije status posebne vinske regije u okviru Europske unije. Pokrovitelji izložbe bili su Vukovarsko-srijemska županija i Općina Lovas na čijem području se pod vinogradima nalazi više od 200 hektara, što predstavlja pet posto od ukupno 4.252 hektara poljoprivrednih površina na području te općine koja je zadnjih godina sve više prepoznata kao mjesto u kojem se, iako se nalazi izvan važnih puteva i pravaca, uz pravi pristup može uspjeti i osigurati boljitak lokalnoj zajednici.
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?