Radi se na osnivanju proizvođačkih organizacija

Proizvođačke organizacije kao oblik udruživanja su u Hrvatskoj jedna velika enigma. Nikako domaće poljoprivrednike nagovoriti na udruživanje. Tako situaciju glede malog broja proizvođačkih organizacija ocrtava čelnik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić koji razloge vidi u povijesnom problemu Hrvata jer su zadruge bile jedan od oblika udruživanja koje su neslavno završile.

"To su duboki povijesni korijeni i generacije koje tada još nisu postojale zadržale su taj gen, ali se nadamo kako će mladi poljoprivredninci krenuti u udruživanje i na taj način biti dio europskog tržišta", rekao je na konferenciji Proizvođačke organizacije - izazovi u EU i Hrvatskoj u Osijeku.

Zbog dubokih povijesnih korijena hrvatski se seljaci teško odlučuju na udruživanje!

U području poljoprivrede svega je četiri proizvođačke organizacije - dvije u voćarstvu i isto toliko u mljekarstvu. U resornom ministarstvu rade na uspostavi i njihovu formiranju, a na raspolaganju su im sredstva - kako iz nacionalnog proračuna tako i iz Programa ruralnog razvoja Mjere 9 gdje se na godišnjoj razini može povući do 100 tisuća eura po proizvođačkoj organizaciji. Kroz pet godina, ukupno pola milijuna eura.

100 tisuća eura po proizvođačkoj organizaciji

"Zašto ih je toliko malo? Tek u ovom trenutku započinje njihovo intenzivno organiziranje. U gotovo svim vrstama proizvodnje sada bilježimo inicijative, kako u stočarskoj tako i u hortikulturnoj proizvodnji, dok je u ratarskoj za sada nešto manje", ukazuje Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede.

Organizacija kreće od pravilnika prema kojemu je potrebno kreirati poslovni plan i usvojiti ga, a potom slijedi odluka o uspostavi proizvođačke organizacije.

Na godišnjoj razini se za osnivanje može povući do 100.000 eura po proizvođačkoj organizaciji. Kroz pet godina, ukupno pola milijuna eura.

"Ministarstvo je u tom pogledu otvoreno za sve proizvođače da im pomogne. Potrebno je imati sedam dionika unutar pojedine proizvođačke organizacije i promet od tri milijuna kuna kako bi se zadovoljili kriteriji za njezinu uspostavu, odnosno ostvarivanje prava sufinanciranja", nabraja potrebno Karalić ističući kako je bit organizacije koncentracija, odnosno zajednička nabava, kao i prodaja kako bi u konačnici ostvarili konkurentan proizvod.

Traži se povezivanje djelića sustava

Stjepan Zorić, predsjednik Klastera Slavonska jabuka, smatra kako su proizvođačke organizacije prihvatljiv oblik organiziranja koji dobro funkcionira u EU. U Hrvatskoj to nije tako jer su privatni otkupljivači izgradili hladnjače i od njih kupuju voće, skladište ih pa prodaju na tržištu, što ne smatra problemom, ali drži da bi se cijelu priču trebalo zaokružiti kako bi ona postala prihvatljiva i za proizvođače, posrednike, ali i krajnjeg potrošača.

Na raspolaganju su za formiranje proizvođačkih organizacija sredstva iz nacionalnog proračuna i iz Programa ruralnog razvoja Mjere 9.

"Mi nemamo udruge proizvođača koje su osposoblje da mogu same tržiti, nemamo infrastrukturu, odnosno hladnjače, sortirnice, a u Italiji, primjerice, proizvođači imaju već i trgovačke lance", kaže Zorić.

Jabuka druge klase po 80 lipa

Zbog toga, ilustrira on, u Hrvatskoj imamo situaciju gdje im se jabuka druge klase otkupljuje po cijeni od 0,80 kuna, a u trgovačkim centrima se prodaje za 8 kuna. "To je nesklad, a ove proizvođačke organizacije bi trebale srediti takvo stanje", kaže ovaj voćar s 20-godišnjim iskustvom.

Po njemu je najveći domaći problem i nedovoljna razvijenost lokalnog tržišta. "Doveli smo se u situaciju da jabuku iz Slavonije prije možemo prodati u Dubaiju i Egiptu nego dječjem vrtiću preko puta moje kuće ili bolnici. O hotelima da i ne govorim", sažima Zorić.

Foto: Pixabay