Pretraga tekstova
Prva austrijsko-hrvatska radionica pod nazivom „Eko-hrana“ održana je u Zagrebu, 19. studenog 2009. u hotelu Arcotel Allegra. Austrijski ured za vanjsku trgovinu organizirao je ovu radionicu u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu.
Zbog sve veće potražnje hrvatskih potrošača za ekološki proizvedenom hranom osim prodaje ekoloških proizvoda u supermarketima i drogerijama raste i broj specijaliziranih trgovina za eko-proizvode. No, zbog nedostatne količine domaćih eko-proizvoda na hrvatskom se tržištu prodaje uglavnom uvozna hrana. Austrija je stoga, kao jedan od najvećih i poznatijih svjetskih proizvođača ekoloških proizvoda kvalitetan partner za razmjenu iskustava na području proizvodnje i distribucije eko-proizvoda.
Cilj radionice je bio upoznati se sa stručnjacima iz područja proizvodnje, marketinga i prodaje ekoloških proizvoda, kušati austrijske eko-proizvode i informirati se o prodaji, uvozu i deklariranju ekoloških proizvoda u RH.
Pozdravne riječi sudionicima radionice uputili su u ime Austrijskog veleposlanstva gosp. Roman Rauch, direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Zagrebu i gosp. Dragomir Đević, načelnik Sektora za razvoj ruralnog prostora Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH.
Stručna predavanja o ekološkoj poljoprivredi održana su prema rasporedu:
Izložbom i predstavljanjem austrijskih eko-proizvoda uzvanici su mogli vidjeti i kušati austrijske proizvode vrhunske kakvoće.
Svako izlaganje pratila su pitanja te se proširivala slika stanja ekološke proizvodnje i proizvoda u Austriji. Ukupno 20102 ekološka proizvođača proizvode na 383765 ha obradivih površina uz približno toliko livada i pašnjaka što čini 19 % poljoprivrednih površina u Austriji. Najvažniji proizvodi su mlijeko i mliječni proizvodi (sir, jogurt, voćni jogurt, maslac) zatim jaja i krumpir.
Zanimljiv je put razvoja ekološke poljoprivrede u Austriji. Prije ulaska u EU stanje ekološke poljoprivredne proizvodnje u Austriji je bilo poprilično sivo. Mala i srednja gospodarstva bila su naizgled bez perspektive. Uvidjelo se da tako dalje neće ići te je 1995. donijeta strategija podrške ekstenzivnoj poljoprivredi, a time i ekološkoj. Uslijedio je veliki porast ekološke proizvodnje. U početku je cijena ekoloških proizvoda bila viša od cijene konvencionalnih proizvoda. Trenutno se teži izjednačavanju cijena ekoloških i konvencionalnih proizvoda, osim kod ekološki proizvedenog krumpira. Također je primijećeno da promjenom svijesti o konzumiranju mesa i mesnih proizvoda stagnira potražnja za ekološki proizvedenim mesom. U Austriji se eko-hrana uglavnom prodaje u trgovačkim centrima s kojima je ostvarena dobra suradnja, postoje trgovačke marke bio proizvoda. Za usporedbu, u Njemačkoj se eko-hrana uglavnom prodaje u malim trgovinama. Dobra vijest je da sve veći broj potrošača danas prepoznaje razliku između ekološkog i konvencionalnog proizvoda.
Autor: Snježana Pešut-Pilon, dipl. ing. agr.
Izvori
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Samonikli suncokret več privukao pažnju pčeline zajednice, ali Surimi CL na polju nikako da procvate, ili je OSSK-a u sjeme zaboravio ugraditi latice. Znakova cvatnje ima i pčela a latica nema. 🤔🤔 Nije ni kukuruz loš, od vručina propucao... Više [+]
Samonikli suncokret več privukao pažnju pčeline zajednice, ali Surimi CL na polju nikako da procvate, ili je OSSK-a u sjeme zaboravio ugraditi latice. Znakova cvatnje ima i pčela a latica nema. 🤔🤔 Nije ni kukuruz loš, od vručina propucao na polju.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celing Držite se hladovine, priroda i društvo neče nikuda pobječi, bitno je zdravlje. I ja sam ga četvrtak i petak drmao na suncu, skoro Više [+] 17.000kg prošlogodišnjega kukuruza da još ulovim cijenu od 210eur. Ali do daljnjega odustajem čekam da malo zahladi pa ću ostalo dalje, na ovome suncu nikako. Bar sam vidio da kukuruza suga nema, očito sam među rijetkima tko ga još ima jer nisam prošle godine ni zrna kombajnirao.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra. Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majuška prošla 5,5 km na biciklu po ovoj vručini, Majo Celing pa ti si u dobroj kondiciji. Ja prehodao 20 metara do polja da vidim kukuruz i Više [+] suncokret, žena i brat me nazad kuči vukli za noge 🤣🤣🤣🤣
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celing Majo i kod mene ima isto tako, danas sam išao pogledati o prijatelja njegov je procvao ali oko 70% dok nama drugima još nije ali sada tu Više [+] po članku koji objavljen znači bude ali ja sam nestrpljiv. Želim vidjeti jer nigdje ništa nema, niti recenzija ili neki mali video o ossk Surimi cl, dok za Lidea suncokrete ima recenzija u video zapisu koliko hočeš, ali nažalost za Bilogoru nije lidea zbog prekasnoga dozrijevanja a udara ga jako bolest, najgora je bijela trulež. Vidjet ćemo što će biti, bar da urodi onaj dio gratis sjemena što dobio od Osječkoga instituta jer sam kupio veče količine sjemena pa nešto dobiješ i gratis.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Vedrane Ma ovo kukuruz je šala foto shop ali moj kukuruz je dobar jer sam mu dao tri vrste koktel bio stimulstora, Fuzion biostimulator je najbitniji Više [+] zbog vanjskih temperatura tako da nema savijanja listova na suncu, dok se ostalima svima savija. Dobro ja sam dvoj spašavao mraz, ona sitna gusta tuča koja ga oštetila na tri lista, ali vrijedilo se pomučiti, koristio sam ga i u suncokretu.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Damire, ja sam danas biciklom isla do susjednog sela... i tih 5,5 km nekoliko polja suncokreta. Jedno skroz procvalo, drugom se naziru latice, trece Više [+] jos zatvoreno.
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Samo posadiš dva reda kod kina i eto prihoda Samo posadiš dva reda kod kina i eto prihoda