Predavanje o ekološkoj proizvodnji u EU-u

Ulaskom u Europsku uniju i hrvatski eko-proizvodi dobit će novi EU-znak koji je prepoznat u cijeloj Europi i čime će strani potrošači i turisti odmah znati kakav proizvod imaju pred sobom, rekao je Ivan Mihovilović, diplomirani inženjer agronomije i dugogodišnji kontrolor za eko-znak, na predavanju o mogućnostima ekološke proizvodnje u turizmu, održanom u novigradskoj knjižnici.

Predavanje je organizirala novigradska podružnica udruge Ekop Istra, a odazvalo joj se dvadesetak građana. Mihovilović je okupljene upoznao s koracima koji dovode do dobivanja znaka eko-proizvoda, dobivanja poticaja koji iznose 6.200 kuna po hektaru obradive površine, pravila koja proizvođači moraju zadovoljiti te prijelaznim rokom od tri godine koji vode do željene eko-markice.

- Pokazalo se da primjerice pomidor iz konvencionalnog uzgoja daje 25 kilograma, a onaj iz eko-uzgoja 15 kilograma ploda, ali zato daje više šalše i životne energije. Ekološka poljoprivreda je promijenila shvaćanje ljudi, ali još uvijek prihvaćaju eko-proizvode tek kada dođe do neke bolesti, a trebalo bi ih nastojati uvesti u dječje vrtiće, škole, bolnice, kaže Mihovilović.

S druge strane, dodao je, eko-proizvodima se u Europi daje velika pažnja, u Hrvatskoj još uvijek nisu dovoljno iskorišteni, pa u nas nema još uvijek niti jedan eko-hotel, eko-restoran, eko-catering, dok jedini ekološki agroturizam postoji u Slavoniji.

Mr. sc. Josip Anton Rupnik, predsjednik udruge Ekop Istra, govorio je o počecima razvoja ekološke poljoprivrede koju su inicirali još krajem devedesetih godina te istaknuo da eko-turizam ne poznaje masovni turizam.

- Želimo preko eko-hrane zaštiti naše područje i građene. U skandinavskim zemljama na primjer više nemate dječje hrane bez eko-oznake. Hrana u Hrvatskoj skuplja je nego u Europi, ali naša eko-hrana ima jednaku cijenu kao u Europi, i to je naša prednost. U Istri imamo 55 proizvođača eko-hrane i očekujemo da ćemo uskoro na godišnjem pregledu imati oko 70 proizvođača, rekao je Rupnik.

Dodao je da će ulaskom u EU cijena domaćeg maslinovog ulja pasti, ali ne i cijene maslinovog ulja iz eko-uzgoja. Kao primjer razvoja eko-turizma naveo je Austriju gdje vlasnik jednog eko-agroturizma može hraniti još cijelu jednu obitelj u selu koja ga opskrbljuje eko-proizvodima.

Autor: V. HABEREITER

Foto: RGBStock.com