• Sajam
  • 07.10.2009.

Povratak u prošlost za bolju budućnost

Jesen u Lici

  • 1.970
  • 94
  • 0

Ovogodišnja 11. smotra ličke etno, gastronomske, tradicijske i kulturne baštine privukla je u Gospić 240 izlagača iz Hrvatske, BiH, Mađarske i Srbije, koja je tako poprimila i međunarodni karakter.
Na otvorenju najveće ličko-senjske gospodarske manifestaciji, koja se održala pod pokroviteljstvom Sabora i Vlade Republike Hrvatske, uz župana ličko-senjskog Milana Jurkovića i gradonačelnika Gospića Milana Kolića, govorili su izaslanik predsjednice Vlade Jadranke Kosor, ministar Darko Milinović te ministar turizma Damir Bajs.
»Kroz deset novih programa s kojima će Ministarstvo turizma poticati razvoj hrvatske autohtonosti, svoje mjesto posebno će naći Lika. Hrvatska neće živjeti samo od turizma, ali turizam će biti svuda u Hrvatskoj«, rekao je Ličanima i njihovim gostima ministar Bajs.
Ministar Milinović je naglasio da takvih manifestacija treba što više u Hrvatskoj, jer se na takvim sajmovima vidi cjelokupna tradicijska baština Lijepe Naše i prikazuju postignuća, posebno na planu razvoja malog i srednjeg poduzetništva.
»Nema mjesta pesimizmu u sadašnjem trenutku, jer je više nego razvidno da potencijala imamo za prevladavanje trenutne krize. Lika je pokazala svoje tradicijsko naslijeđe i bogatstvo, tako da će nakon ulaska u Europsku uniju imati što pokazati«, rekao je Milinović.
Kad neutralan promatrač analizira dvodnevnu ličku manifestaciju s osvrtom na stoljetne izvorne tradicijske običaje, vrlo lako dolazi do zaključka da se Ličani vraćaju svojim kopicama (vunenim čarapama), biljcima (pokrivačima od vune), kantrigama (stolcima), drvenim stapovima za dobivanje putra (maslaca), tronošcima, dižvama i svemu ostalom izvornom. Od proizvoda od mlijeka, meda i voća izložen je vrlo širok asortiman, od jela mirisao je lički pršut, bijeli špek (bika), razne vrste proizvoda od žitarica prosenjača, bazlamača, kao i mnoge vrste kruha, peciva i kolača. Bio je tu velik broj sorti krumpira, kiselog zelja, sokova, ličke rakije...

Umjetnici ličkog podrijetla, ponajviše slikari, oduševili su svojim umjetninama brojne ljubitelje umjetnosti. Otkrili su idilične velebitske pejzaže, a posebno su apstraktno prikazali Vilu Velebita, čuvaricu hrvatskoga gorostasa. Osim idiličnih pejzaža, naslikane su trošne ličke kućice pokrivene poznatom ličkom šindrom. Bilo je portreta poznatih ličnosti iz povijesti i običnih ljudi...
Ono što Zagorcima znači berba grožđa, pa vrenje i krštenje mošta, to je Ličanima pečenje rakije. Zato nije čudo što su se pojavili brojni proizvođači rakije koji su svoj proizvod prodavali u specijalnim bocama od kojih je 70 posto bilo za suvenire.
Oko gradske dvorane, pak, gdje se sajam održavao, kružila je kolna zaprega koju su vukli pravi lički konji. Stekao se dojam da se najviše ličkih proizvoda ponudilo od mlijeka i meda.
Većina izlagača složila se s ocjenom da ih je ove godine više, isto kao i posjetitelja, ali se ipak manje prodavalo.

»Tošanka«: Dobro se posluje i živi od zarade

Tomo Rožman (62) iz Kutereva prvo izlaganje imao je u okviru udruge, dok 10 godina samostalno izlaže mnogobrojne proizvode od drveta. Registrirao je obrt »Tošanka« pri čemu mu pomažu supruga Marija i sin Nikola. Tomin štand bio je jedan od prostorno najvećih i na njemu se moglo vidjeti velike drvene bačve, stolove, stolice, kablice, dižve, kantrige, tronošce i brojne suvenire. »Proizvodi od drveta su cijeloj obitelji u krvi«, rekao je Rožman. Bačve pravi od hrasta i smreke, stolove i stolice od hrasta, bukve, jele i javora, a suvenire od raznog drveta. Sirovinu nabavlja od pilana i šumarije. Njihov obrt dobro posluje i da se živjeti od zarade. Radi se uglavnom po narudžbi za poznate kupce.

OPG »Žarak«: Seoski turizam u Perušiću

Lijepo uređen bio je štand OPG-a »Žarak« iz Perušića. Tamo su bili mliječni i suhomesnati proizvodi, razne vrste pekmeza i rakija od šljiva i drena, sokovi, čajevi, kolači, želei, sukneni proizvodi, tkane podloge za narodnu nošnju... Nositelj i pokretač svega u tom obiteljskom gospodarstvu Blaž Žarak (53) ima zavidnu ponudu, ali će pravu stvar napraviti kada zaokruži svoj gospodarski ciklus seoskim turizmom. Već sada je cijela brojna obitelj uključena u posao, pa mogu ugostiti autobus ljudi na terasi i ponuditi im jela s ražnja i roštilja, domaće zelje i meso, sarmu, palente. Uzgajaju i divlje svinje, a uskoro prelaze na srne i jelena lopatara.

PZ »Frankopan«: Veliko zanimanje za brojne vrste sireva

Zlatko Fumić predsjednik je skupštine Poljoprivredne zadruge »Frankopan« iz Brinja. Zadruga s dvoje zaposlenih bavi se preradom mlijeka i knjigovodstvenim uslugama za obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Bavi se i otkupom ljekovitog bilja, uzgojem matičnjaka i sve prisutnijega krumpira batata. »Frankopan« je već treću godinu organizator stočarskih sajmova za Ličko-senjsku županiju koji prelaze u tradiciju. Ima 280 članova, ali na žalost svega desetak aktivnih. Posebna boljka im je otkupna cijena mlijeka koja je za godinu dana pala šest puta. Uz to su zakinuti i statusom općine koja nije proglašena područjem od posebne državne skrbi, pa nemaju pravo na dodatni poticaj. Zato poljoprivrednici više nemaju povjerenja ni u zadrugu. Na štandu ličke manifestacije prezentirali su različite vrste sira za koje je vladalo veliko zanimanje.

OPG »Novković«: Došli iz Zagreba i prihvatili izazov poljoprivrednika

Proizvodnjom sira bavi se i OPG »Novković« iz Slunja koji se šesti put pojavio na gospićkom sajmu. Zanimljiv je bio životni put vlasnika farme, mini sirane i prve kušaonice sira u Hrvatskoj Nenada Novkovića (46) koji je sa suprugom Mandom (48) napustio posao u Zagrebu i prihvatio izazov poljoprivrednika. Nakon što su sagradili kuću i počeli se baviti seoskim turizmom, svaku kunu su ulagali u vlastitu farmu, potom mini siranu i za 13 godina otvorili prvu kušaonicu sira u Hrvatskoj. Sa svojih osam krava i 110 ovaca i kod kooperanata još 40 krava, proizvode osam vrsta sireva, a u kušaonici sira mogu primiti 60 gostiju i degustatora. Zanimanje je ogromno i sve se više čuje za taj sirarski ambijent gdje se može uživati u kvalitetnom svježem siru. »Pojma nismo imali o poljoprivredi, ali borba za samoodržanje, entuzijazam da se nešto stvori i radi korisno, bila je jača od svih životnih problema«, rekao nam je Novković.

Medar Milković: Priznanja za kvalitetu meda

Na svim dosad održanim »Jesenima u Lici« bio je najpoznatiji medar iz Gospića Mirko Milković. Sa svojom obitelji ima više od 200 košnica i uz sve vrste proizvoda od meda, poznat je po uzgoju bumbara, posao za koji tvrdi da se u Europi može prosperirati. »Od 200 košnica može se solidno živjeti«, rekao nam je i dodao da kada sin Mile završi fakultet, očekuje širenje proizvodnje i proširenje djelatnosti na seoski turizam. Za kvalitetu meda ponajviše od vrijeska i livade dobio je brojna priznanja.

Bišagići iz Cazina: Priznanje za kvalitetu namirnica

I ove godine posebnu pozornost privukli su izlagači iz susjedne Bosne i Hercegovine. Među mnogima bila je i Timka Bašagić (48) iz Cazina, koja sa suprugom Ibarahimom već 21 godinu nastavlja tradiciju starih korijena. Sa 180 košnica uhodali su proizvodnju svih vrsta pčelinjih proizvoda. Uz medarske proizvode bave se i mnogim drugim djelatnostima u domaćinstvu, pa su se posebno afirmirali kao proizvođači jabučnog octa. Dobitnici su Plakete za kvalitetu proizvodnje životnih namirnica.

OPG »Mesić«: Kalifornija u Mušaluku

Obitelj Mesić iz Mušaluka na »Jesenima u Lici« sudjelovala je svih 11 puta. Štand Ane i Josipa Mesića vrvio je od svježeg povrća među kojim su se isticali ogromni primjerci različitih oblika ličkoga krumpira, češnjak kakav se može vidjeti samo u Južnoj Americi i ličke lubenice koje su prošle godine postigle rekord u težini većoj od 20 kilograma. Od blaga imaju četiri krave i tri junice, 35 ovaca i četiri domaće svinje. Od mlijeka rade kvalitetan domaći sir. »Sve je dobro samo nam nema tko otkupljivati kvalitetne proizvode«, tvrdi Josip. »Mušaluk je veće selo nedaleko od Ličkog Osika i ima izuzetno kvalitetnu i zdravu zemlju i vodu da bi mogao postati lička Kalifornija«, kažu Mesići.

PZ »Lovinac«: Zaštita ličkoga krumpira

Među brojnim izlagačima s područja općine Lovinac bila je poljoprivredna zadruga koja se dičila primjercima merkantilnog i sjemenskog krumpira. Direktor Nikola Vidaković je jedan od najvećih pobornika da se lički krumpir brendira i zaštiti. »Dosta je krivotvorenja i proglašavanja krumpira iz raznih krajeva Hrvatske ličkim. Ova godina nam je bila dobra, kvaliteta izuzetna, a proizveli smo 500 tona merkantilnoga krumpira i 400 tona sjemenskog. Razmišljamo o povećanju sjetvenih površina i pregovaramo sa strateškim partnerima. Glavni kupci lovinačkoga krumpira su trgovački lanci Plodine i Kaufland, a sjemenski krumpir može konkurirati uvoznom po cijeni, a ponajviše kvaliteti«, rekao nam je Vidaković.

Braniteljska udruga »Lovinac«: Autohtona lička šljivovica

Braniteljska udruga iz Lovinca ove godine prvi put je nastupila s autohtonom ličkom šljivovicom. Proizveli su 1500 litara šljivovice po specifičnoj domaćoj tehnologiji, što daje prepoznatljiv okus ličkom piću. Toče u suvenirsku ambalažu, u boce od 0,05 do jedne litre. Pravi se i drenovača za kojom vlada velika potražnja. Upravitelj udruge Luka Budak imao je i drugi štand u umjetničkom dijelu »Jeseni u Lici«, gdje je izlagao svoje umjetničke slike.

Lovinačke medarice: Zadovoljni kupci

Ivanka i Anđelka Sekulić iz Lovinca izlagale su svoje proizvode od pčela - med, propolis, vosak, pelud... Imaju 200 košnica na koje dobiju 50 kuna po košnici poticaja. Zadovoljne su proizvodnjom, kao i njihovi kupci s kvalitetom proizvoda.
Porečki obrtnik Matijević: Nezadovoljan pretijesnim izložbenim prostorom
Jedan od nezadovoljnih izlagača bio je vlasnik trgovačkog obrta suvenirima Ivan Matijević iz Poreča. Naime, za sve izlagače nije bilo mjesta u glavnoj dvorani, pa je desetak izlagača, među kojima i Matijević, bilo smješteno u hodniku iza tribina. Zaista je prava šteta što jednom dijelu posjetitelja nisu bili na oku prekrasno dizajnirani eksponati suvenira, ponajviše suvenirskih ukrasnih boca za poznate rakije, maslinovo ulje, likere, vina, setovi vinskih suvenira, čaša, bačvica, suvenira termometara, drvenih stalaka, kutija, porculanski setovi, setovi od keramike i stakla, te mnogi drugi luksuzniji predmeti.

Autor: Tomislav Čanić


Tagovi

Sajam Lika Poticaji Seoski turizam

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Godina je na izdahu.
Rekli bismo “neka više”.

- Po čemu ćete pamtiti 2020. godinu?
- Imate li velike planove od 2021. godine?

Foto: Tomislav Januš