Potrošači nisu okrenuli leđa ličkim poljoprivrednicima

Najveća izložbeno-prodajna tradicionalna manifestacija Ličko-senjske županije "Jesen u Lici", koja je ove godine na 28. smotri okupila 350 izlagača iz zemlje i inozemstva, održana je u sjeni afere 37.000 tona opasnog i neopasnog otpada u Gospiću.

"Nas u Lici sada tretiraju kao da smo Černobil, a otpada, nažalost, ima na sve strane, bilo opasnog ili neopasnog. Zašto se to događa u našoj Lici, koja je uvijek bila pojam čistog zraka, bistre vode i škrte zemlje, sada ima milijun pitanja, a jako je malo pravih odgovora? Ali nije u redu to što se zbog ljudske pohlepe, ali i neodgovornosti onih koji su o tome trebali voditi puno više računa na vrijeme, dogodilo to što se dogodilo, ali ne treba sada ni puno plakati za ‘prolivenim mlijekom", kaže nam Nikolina Anić, vlasnica sirane Anić iz Krasnoga, koja se nakon osam godina izlagačke pauze, čini nam se pomalo i iz inata, vratila u Gospić, koji je već mjesecima udarna vijest zbog ekocida.

Sir, krumpir i meso su zdravi, ali vodu kupuju!

Prema njezinim riječima, prodaja sira i dalje ide dobro, bilo na kućnom pragu ili na ova tri sajamska dana u Gospiću, jer jedino na ovoj manifestaciji prodaju svoj sir dobiven od 25 muznih krava, koje pasu u "pola Velebita“. Ljudi znaju da OPG-ovci vode računa o zdravlju svoga blaga i da ne bi dozvolili da nešto krene po zlu.

"Tako je bilo prije, a tako će biti i ubuduće, unatoč velikoj nevolji koja nas je sada zatekla. Ne mislimo se nigdje seliti iz naše predivne Like. Ipak, vodu, iz predostrožnosti da je zaražena tzv. vječnom plastikom iz opasnog otpada, pijem iz planinskog izvora Štirovača, koji je dobro poznat svim planinarima na Velebitu“, kaže Nikolina.

Naime, primijetili smo da je flaširana voda najtraženiji proizvod u lokalnim trgovinama u Gospiću, a koje je prošli vikend posjetilo tisuće posjetitelja, koji su ciljano došli na Jesen u Lici. Među njima je bila i delegacija iz Češke, otkrio nam je Bariša Dejanović, predsjednik Udruge uzgajivača autohtone buše, čiji je broj, kaže, dosegao oko 11.000 i imaju sada 500 uzgajivača diljem Hrvatske.

On je ponosno istaknuo da je manifestacija u Gospiću, odmah iza Gudovca, druga po broju izloženih domaćih životinja. Osim buša, održavaju se nacionalne i županijske smotre hrvatskih hladnokrvnjaka, posavaca te ličkih pramenki.

"Nemam problema s prodajom buša, iako je točno da pojedini uzgajivači s područja Grada Gospića trenutačno imaju taj problem. Grad se administrativno proteže na više naselja, od Ličkog Osika do Karlobaga, dok se županija proteže od Koranskog mosta pa sve do Knina, što je čak 80 kilometara, a Gospić ima samo 12.000 stanovnika“, ističe Dejanović.

Cesta ličkog krumpira dobro radi

Sirana Vedrine nalazi se u Divoselu, prema Velebitu, što je 10 kilometara od Gospića, ali transparentno je obavijestila prodajna mjesta u Zagrebu i Splitu o nalazima PFAS-a u mlijeku, koji su negativni, dok one za vodu, zbog gužve, kaže vlasnik sirane Dominik Zeko, "još uvijek čekaju“.

Uz to, kaže da je iz Zagreba bilo dosta upita što se događa s otpadom, dok iz Dalmacije nema takvih upita. Istodobno drži da se oko tog gorućeg pitanja, a otpad treba ukloniti čim je moguće prije, podigla velika medijska prašina u kojoj svi traže svoj dio kolača, a da nitko za izgovoreno, što može imati teške posljedice po ljude koji još uvijek žive od poljoprivrede, ne snosi bilo kakvu odgovornost, drži naš sugovornik.

Lički krumpir se dobro prodavao, kako na samoj stočarskoj izložbi u Smiljanskoj ulici, gdje smo primijetili štand Agrovelebita iz Lovinca. Agrovelebit ima 35 ha krumpira, EU zaštitu izvornosti i široku prodajnu mrežu s dostavom na kućnu adresu u Zagrebu. Dobro je radila i tzv. "cesta krumpira“, između Gospića i Ličkog Osika, gdje desetak uzgajivača, između ostalog povrća i nešto manje voća, tradicionalno prodaje krumpir na kućnom pragu u ovo doba godine.

"Nemamo što čekati, već gotovo direktno s njive odmah ide u prodaju“, otkrila nam je Manda Orešković iz Mušaluka. Nismo imali srca da je pitamo za opasni otrov iz uvoza pa skoro u "vlastitom dvorištu“. To nema nikakve veze s ljudima koji teško žive od svoga rada, a sada se moraju rješavati „tuđeg otpada“.

Na muci se poznaju junaci

S druge strane, Željko Brkljačić iz Gospića ove je godine od skoro 100 košnica, čiji broj planira smanjiti, dobio zbog suše samo tonu meda, a pčele je bio pripremio, predanim radom, za barem dvije i pol tone meda.

"Na muci se poznaju junaci. Što se tiče otrova, uzdam se da pčele neće u pašu na zaražene cvjetove. Dosad sam imao prvoklasan, taman med livade, koji se ne može dobiti izvan Like. I lipa daje puno, pa prinos od 11 do 12 kilograma po košnici ove godine držim malim“, otkriva Brkljačić.

Obrt Josipe Vrban iz Gospića bavi se branjem, otkupom i preradom gljiva, koje su ove godine rodile samo na Velebitu, ali ništa ispod u Lovincu ili Brušanima. Ona ističe da iskusan berač, a mladih nema, može za nekoliko sati branja zaraditi i 300 eura. No, nije lako naći vrganje na Velebitu, dok lisičarki ove godine, kao i nekoliko zadnjih, nema.

Josipa drži da je za to kriva globalna klima, koja je sve sušnija, a gljive vole vlagu. Uz dobru lokaciju za gljive, oko Pazarišta, otkrila nam je i da već pet godina kupuje vodu za piće, ali kuha i pere s onom iz javnog vodovoda. Povjerenje je izgubljeno i ne može se vratiti preko noći. Izravna prodaja stalnim kupcima je tračak nade u bolje sutra, kaže pomalo umorna od svega naša sugovornica.

Svojevrsnu podršku ličkim poljoprivrednicima, dolaskom u Gospić, dali su Franjo i Đurđa Ambruš iz Slatine, koji su donijeli lješnjake, kao i ovčje sirane OPG Merc iz Velike Pisanice kod Bjelovara, Stone obitelji Blaić kod Šibenika.

Bez zdrave zemlje nema ni

Vlasnik destilerije Stilanova Lika iz Prvan Sela kod Perušića,Ivan Vlainić ističe da se sada lički poljoprivrednici, posebno oni na području grada, nalaze "pred zidom“. Naime, na području županije, koja pokriva čak 10 posto državnog teritorija, ima 1.200 registriranih OPG-ova, a na godišnjoj izložbi nema ih ni 20-ak.

"To najbolje pokazuje da kronično nedostaje domaćih proizvoda, kojih će biti još manje, jer je zdrava, ali i uređena zemlja osnova za bavljenje poljoprivredom", napominje Vlainić.

Od ličkog voća do vrhunske rakije - okus stoljetne tradicije obitelji Vlainić

Mladi poljoprivrednik, koji je naslijedio obiteljsku tradiciju u proizvodnji rakije, a koja nestaje iz Like, drži da je u cijelom tom slučaju oko opasnog otpada, koji se mora pod hitno maknuti, previše slučajnosti.

Ipak, unatoč složenoj situaciji, Jesen u Lici je položila test što se tiče povjerenja domaćih potrošača, koji na sreću nisu okrenuli leđa ličkim poljoprivrednicima, koji nisu krivi za ono što im se događa zbog opasnog i drugog otpada, koji im je već nanio veliki udarac. Županijska turistička zajednica priprema kampanju kako bi povratila povjerenje u vrijedne ličke proizvode, bilo škripavac, ličku janjetinu ili krumpir, pod nazivom Lički stol, a trebala bi krenuti na zagrebačkom Cvjetnom trgu.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor