Potpisan Sporazum o provedbi prijediplomskog studija Održivi ekosustavi Mediterana

Svečano je potpisan Sporazum o međusobnoj suradnji u provedbi postupka ustroja združenog sveučilišnog prijediplomskog studija Održivi ekosustavi Mediterana. 

Sklopljen je jučer u prostorijama Sveučilišta u Splitu uz nazočnost predsjednice saborskog Odbora za poljoprivredu i saborske zastupnice Marijane Petir, rektora splitskog Sveučilišta prof. dr. sc. Dragana Ljutića i rektora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Vlade Guberca.

Njime će se, jer uz navedena sudjeluje i Sveučilište u Dubrovniku, omogućiti tripartitna razmjena znanja zbog konkurentnosti novih generacija poljoprivredne zajednice.

Nakon toga otvorena je i konferencija "Dalmatinka" o mediteranskoj poljoprivredi koja je okupila više od 200 učenika srednjih škola koji su zajedno sa svojim profesorima stigli iz Vele Luke, Splita, Kaštela, ali i iz Hercegbosanske županije s dvije glavne teme: "Inspiriramo poljoprivredu" i "Strateški koraci hrvatske poljoprivrede".

Bez čovjeka i tradicije neće biti opstanka

"Nove tehnologije mijenjaju i poljoprivrednu zajednicu, ali bez čovjeka, bez poljoprivredne tradicije po kojoj je poznata Dalmacija i Mediteran, neće biti opstanka", rekao je Danijel Koletić, utemeljitelj i predsjednik organizacijskog odbora konferencije. 

Da naši OPG-ovi obrađuju manje poljoprivredne površine vodeći računa pri tome o okolišu jer je gotovo 50 posto površine Hrvatske zaštićeno u različitim kategorijama zaštite prirode, a imajući u vidu da je Hrvatska GMO free zemlja i da je kod nas zabranjena sjetva GMO sjemena, naši poljoprivredni proizvodi objektivno su veće kvalitete i vrijednosti pa to trebamo iskoristiti kao svoju stratešku prednost, rekla je tom prigodom Petir.

"Same prirodne prednosti nisu dovoljne da se u poljoprivredi napravi željeni iskorak, kao niti vrlo izdašna europska sredstva, već je potrebno otkloniti prepreke, od onih administrativnih do onih operativnih", smatra ona.

Naglasila je da od mladih poljoprivrednika i znanstvene zajednice očekuje da budu predvodnici preporoda hrvatskog sela i poljoprivrede za što je potrebna potpuna transformacija načina funkcioniranja kako bismo proizvodili proizvode s dodanom vrijednošću i prestali izvoziti sirovinu na kojoj druge države stvaraju dodanu vrijednost.