Pretraga tekstova
U Italiji su stava da su poljoprivrednici poduzetnici i da svi moraju shvatiti kako je razvoj tehnologije na prvom mjestu.
Fieragricola u Veroni, sajam poljoprivrede, događaj je koji obuhvaća sve glavne sektore i koji već 116 godina predstavlja referentnu točku za talijansku, ali i međunarodnu poljoprivredu.
Ove godine ondje se okupilo čak 820 izlagača iz Italije i 20 drugih zemalja u 10 paviljona, dok je 11. bio rezerviran za izložbu i ocjenjivanje stoke koja se odvijala kao i uvijek u veličanstvenoj areni.
U Italiji su stava da su poljoprivrednici koje nazivaju pokretačkom snagom zemlje - poduzetnici i da svi moraju shvatiti kako je razvoj tehnologije na prvom mjestu. Ono što je vidljivo u zemlji, a očituje se i na sajmu Fieragricola je stalna promocija domaćih proizvoda.
Izrazito su ponosni na svoju industriju traktora, pa valja spomenuti marke kao što su Landini, New Holland, Antonio Carraro, McCormick, Pasqale, Dieci i druge. I svi oni imaju strojeve i za ratare, ali i za voćare i vinogradare.
Očit je i sve veći utjecaj IT tehnologije u poljoprivredi i upotreba dronova u radovima na polju pa ne čudi da je bilo i više izlagača koji nude takva tehnološka rješenja.
Holstein, Simentalac, Limousin, Charole i druga goveda dominirala su stočarskim dijelom izložbe. No, kao i i uvijek konji su bili odmah do goveda. U izložbenim paviljonima oprema za govedarstvo i svinjogojstvo je dominirala, a odmah potom za bioplinska postrojenja, te za korištenje sunčeve energije za rad na stočarskim farmama.
Na korištenje sunčeve energije nailazimo i na drugim područjima posebice u paviljonima gdje je oprema za povrtlarstvo te vinogradarstvo i voćarstvo koje dominira ovim krajem.
Poljoprivredna mehanizacija, stočarstvo, specijalizirane kulture kao što su vinogradi, voćnjaci, maslinici, obnovljivi izvori energije, zelena kemija, usluge, multifunkcionalnost poljoprivrednih poduzeća, visokotehnološke tehnologije za rast održive poljoprivrede. Bili su to glavni sektorski protagonisti 116. izdanja sajma. Tako Fieragricola obuhvaća sve glavne primarne sektore i Veronu kao prijestolnicu agrobiznisa na četiri dana, s uvidom u klimatske promjene, jedan od velikih izazova sektora.
Poljoprivreda u promjenjivoj klimi: strategije, prakse, tehnologije za ublažavanje i prilagodbu, bila je tema svojevrsnog simpozija na sajmu, a nakon čega je uslijedio okrugli stol s predsjednicima glavnih poljoprivrednih organizacija (Agrarni konzorciji Italije, Confagricoltura, Cia -Talijanski poljoprivrednici, Copagri).
U Italiji je ovaj sektor dosegao vrijednost proizvodnje od 74,6 milijardi eura. Uobičajeno je inače da ovaj sajam svaki puta obilježe i organizirani prosvjedi poljoprivrednika. A kako prosvjedi traju već duže vrijeme, u znak dobrodošlice ministru poljoprivrede Francescu Lollobrigidi i predstavnicima glavnih nacionalnih poljoprivrednih udruga, na vratima je veronskog sajma poželio garnizon od 300 venecijanskih farmera.
Fotoprilog
Autor
Više [+]
Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?