Pedeset godina cvijeća na Floraartu!

Što bi Zagreb bio bez Floraarta? Bez pedeset godina cvijeća u srcu grada. Bez stotina i tisuća različitih i čudesnih biljaka, svakovrsnih aranžmana, akcija, svetkovina i čarolija koje smo vidjeli, doživjeli i primili. Kao dar i kao dio naše tradicije. Kao našu hortikulturu ili točnije - kao kulturu samu. Dakle, što bi Zagreb bio bez Sajma cvijeća, bez Floraarta?

To ne bi bio Zagreb kakav su nam u baštinu ostavili naši preci, to ne bi bio Zagreb kakav smo mi dužni ostaviti našoj djeci!

Međunarodna vrtna izložba

Na ovogodišnjoj Međunarodnoj vrtnoj izložbi Floraart, na površini većoj od 30 hektara na otvorenom te 2.000 četvornih metara zatvorenog prostora, svoje cvjetne aranžmane predstavit će više od 150 izlagača iz Hrvatske i desetak izlagača iz Francuske, Italije, Mađarske, Nizozemske, Njemačke te Sjedinjenih Američkih Država.

Ovogodišnja međunarodna vrtna izložba Floraart bit će u znaku jubilarnog 50. rođendana i prvi put će trajati tjedan dana, a održat će se od 25. do 31. svibnja na jezeru Bundek.

Cvjetne izložbe u Zagrebu priređivale su se još u 19. stoljeću, a one su pak nastavak još starije tradicije uređenja zagrebačkih srednjovjekovnih vrtova, iz kojih se kasnije razvila perivojna kultura grada. Najpoznatiji njeni predstavnici jesu park Maksimir iz 1839. godine, napravljen u engleskom pejzažnom stilu, te perivoji u tzv. Zelenoj potkovi u Donjem gradu, koja povezuje sedam trgova i Botanički vrt u jednu, možda i najljepšu zagrebačku, urbanističku cjelinu.

Taj vrijedan jubilej obilježit će se na poseban način nizom događanja na zagrebačkom središnjem trgu i Gornjem gradu, odakle je sve krenulo prije pola stoljeća, gdje je pod nazivom Sajam cvijeća organizirana vrtna izložba, a prije nekoliko godina preseljena je na jezero Bundek.

Priča o vrtnoj izložbi Floraart dio je ponude Zagreba i predstavlja jedan od prepoznatljivih brandova grada, a od prvog dana privlači brojne posjetitelje. Tako se iz starih novinskih arhiva može pročitati da je prvi Sajam cvijeća obišlo čak 150 tisuća ljudi, čime je stvorena neviđena gužva u Tomićevoj ulici gdje su zainteresirani u redovima čekali da ih uspinjača preveze na Gornji grad.

Od tada sve do danas zanimanje za ovu izložbu nikad se nije smanjilo, naprotiv, stalno se povećavalo a ove godine broj posjetitelja sigurno će biti rekordan.