Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kulenijada
  • 01.07.2013.

Otočki kulen najbolji

Pored toga, dodjeljene su i 24 srebrne i 23 brončane medalje te šest priznanja

  • 587
  • 40
  • 0

Kulen Samsona Andabaka iz Otoka proglašen je najboljim na 13. otočkoj kulenijadi koja se održala u organizaciji Grada Otoka i Udruge uzgajatelja crne slavonske pasmine svinja Otok, a sve u sklopu manifestacije Otočko proljeće. Za ovogodišnju kulendijadu pristigao je 61 uzorak kulena od mesa crne slavonske svinje, a stručno povjerenstvo u kojemu su bili dr. Đuro Senčić, dr. Mario Škrivanko i Marko Novoselac, odlučio je da je kulen Samsona Andabake iz Otoka najbolji i dodijelio mu 94,67 od mogućih 100 bodova. Vicešampion Otočke kulenijade je kulen mesnice AS iz Županje koji je dobio 94,33 boda, a treće mjesto i zlatnu medalju je osvojio kulen Ilije Jelovića iz Županje sa osvojenih 92,67 bodova.

Zlatne medalje kulenijade osvojili su ih i kuleni proizvođača Dragana Modića iz Bošnjaka, Ana Marije Cenić iz Komletinaca, Ivice Liščevića iz Nijemaca, Ilije Jelovića iz Županje i Pave Jarića iz Starih Mikanovaca. Pored toga, dodjeljene su i 24 srebrne i 23 brončane medalje te šest priznanja.

"Ranije sam uzgajao 300 i 400 svinja, ali sada smanjio na 150 i svi su na otvorenom, hrane se kukuruzom i travom i brčkaju se u blatu što im je posebno zadovoljstvo. Da bi svinja bila zrela valja je hraniti dvije i tri godine pa to i košta zato je naš kulen nekome skup, ali valja se sjetiti koliko mi ulažemo u uzgoj svinje i brinemo kada napravimo kulen od pušnice do komore gdje sazrijeva", kazao je Samson Andabak, proizvođač šampionskog kulena 13. otočke kulenijade.

Prema riječima predsjednika Stručnog povjerenstva kulenijade, profesora na Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku Đure Senčića, kvaliteta ovogodišnjih kulena nešto niža nego ranijih godina. "Od slavonskog kulena moramo napraviti brend jer on svojom kvalitetom to zaslužuje. Kulen koji je na našim stolovima već 300 godina govori i o našoj, slavonskoj, čvrstoći i kakvi smo mi ljudi", kazao je dr Đuro Senčić. Nakon proglašenja najboljih ovogodišnjih proizvođača kulena od mesa crne slavonske svinje, gosti su mogli kušati sve prijavljene kulene i uživati uz glazbu tamburaša Kristala iz Županje.

Inače, prema pravilima proizvodnje kulen mora težiti najmanje 900 grama, biti određenog izgleda, presjeka, mirisa i okusa. Fizikalna i kemijska svojstva određuju da kulen smije sadržavati 35 posto vode, udio masti ne smije biti veći od 25 posto, a udio proteina 22 posto. Za proizvodnju domaćeg kulena može se koristiti samo svinjetina koja se dobiva od svinja utovljenih u Slavoniji i to najmanje tri naraštaja unatrag moraju potjecati iz Slavonije od čistokrvnih ili križanih svinja.

Na tome već niz godina inzistira Udruga "Slavonski domaći kulen-kulin" iz Bošnjaka nedaleko Županje koja je predala Ministarstvu poljoprivrede opširnu dokumentaciju od nekoliko stotina stranica za zaštitu Slavonskog kulena oznakom zemljopisnog podrijetla kako bi se napokon certifikatom odredilo što je izvorni slavonski kulen.

Autor: Alen Kuns


Tagovi

Kulenijada Kulen Otok Crna slavonska svinja Stručno povjerenstvo Šampion Medalje Zemljopisno podrijetlo


Autor

Alen Kuns

Više [+]

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#wineandwalk 2022. u predivnoj Baranji 🍷🤗🌽