Oni su svojim zlatnim klasovima već pokorili Europu

"Treba biti hrabar i vješt. Rad i znanje, upornima moraju donijeti uspjeh. I prije svega, želim vam dobru žetvu", rekao je na početku tradicionalnih Dana polja pšenice i ječma Poljoprivrednog instituta Osijek, njegov ravnatelj dr.sc. Zvonimir Zdunić. Čovjek koji danas, kada je svaka domaća proizvodnja u problemima, jednostavno mora i može biti zadovoljan. Na čelu je institucije koja je već dugo u Europskoj uniji, a zauzima sjetvene površine i izvan tih granica. Italija, Mađarska, Slovenija, Turska, Albanija, Makedonija, BiH, Kosovo, Rumunjska i Srbija, zemlje su koje dobro znaju za sorte osječkih znanstvenika. Kroz pokusna polja pšenice proveo nas je dr.sc. Georg Drezner, a ječma dr.sc. Alojzije Lalić. Standardno nas se Srpanjka i Super žitarka opet najviše dojmila.

Od novih, svojim subjektivnim pregledom, prednost ide Olimpiji, Rebeki i Ilinci. Bez obzira na uvjete koji su vladali ovog proljeća, pšenice izgledaju odlično, a s ponosom Drezner ističe i novih pet priznatih sorti, Zlatovez, Erupciju, Čipku, OS Lucy i Tsunami. Osamdeset godina duga tradicija je i u oplemenjivanju ječma i do danas je priznato 47 sorti ozimog dvorednog, 15 sorti ozimog višerednog ječma te 37 jarog. Danas su na raspolaganju sorte Barun, Bingo, Zlatko, Rex, Bravo, Maxim Lukas, Gazda i Maestro kada govorimo o ozimim ječmima dvorednim, te Lord, Oliver i Titan u ponudi višerednih. Lalić za sjetvu jarog preporuča Mateja, Jarana, Ikara, Frana i Stribora. Osječke sorte se u značajnoj mjeri siju u jugoistočnoj Europi, a koriste se i u oplemenjivačkim programima u susjednim državama. Kako su došli do svih tih rezultata?

Prije svega, važno je što su svi, djelatnici, znanstvenici, političari i grad Osijek sačuvali Poljoprivredni institut u Osijeku. I njega su mogli ugasiti u bliskoj povijesti, mogli su mu podmetati i navaliti dugove drugih. Na sreću, sva dosadašnja rukovodstva su imala snagu, hrabrost i viziju. I to je dokaz. Da se može proizvoditi i izvoziti. Da su i neke druge institucije sačuvane, prolazile bi kroz svijetle i manje svijetle trenutke, ali bi opstale. Najlakše je nešto uništiti. I danas taj institut doslovce svima ima pravo držati predavanje o gospodarstvu, uvjetima na tržištu i kako ga pobijediti. I upravo je to u svom polusatnom govoru i isticao dr.sc. Zvonimir Zdunić. Bilo je tu još govornika. Ali oni su uglavnom pozdravljali i nešto politizirali. No, konkretno je ono što sada svi znamo. Poljoprivredni institut je cvijet koji treba stalno zalijevati. A jedno je sigurno, a to smo vidjeli i na poljima, sorte osječkih pšenica i ječma doživjeti će žetvu, i to kao uvijek, jako dobru žetvu. A da mu vjeruju, vidljivo je i po broju okupljenih ljudi, poljoprivrednika, agronoma i brojnih drugih. Teško je reći, ali nogometnim rječnikom na tribinama Poljoprivrednog instituta okupilo se više od 600 gledatelja.