Pretraga tekstova
Ekološki poljoprivredni proizvođači s područja Koprivničko-križevačke županije koji su prošle godine osnovali udrugu Ekoplod, organizirali su svoj prvi Dan otvorenih vrata udruge Ekoplod.
U subotu, 13. srpnja 2013. u Koprivničkim Bregima, okupilo se petnaestak članova Udruge koji su na svojim uređenim štandovima ili prigodno uređenim plakatima predstavili svoje proizvode i svoja gospodarstva široj javnosti.
Bio je ovo prvi iskorak Udruge u javnost, netko će možda reći i presmion. Pokazalo se da uz entuzijazam i upornost možemo premostiti brojne zapreke i ostvariti željeni cilj.
Udruga je osnovana kako bi se proizvođači ujedinili, zajednički nastupali i radili na promociji ekološke poljoprivredne proizvodnje i ekoloških proizvoda. Ovakva manifestacija je prava prigoda za pokazati široj javnosti svoj rad, članove i plodove rada Udruge.
Kako je području Koprivničko-križevačke županije još uvijek premali broj certificiranih ekoloških proizvođača (21 prema statistici Ministarstva poljoprivrede) i relativno mali broj hektara pod ovakvom proizvodnjom (170 ha), onda je ovakva inicijativa svakako dobrodošla i poželjna. Samo ujedinjeni proizvođači, zajedno s potrošačima koji prepoznaju vrijednost ekološke poljoprivredne proizvodnje mogu biti nositelji razvoja iste. Unatoč statistici koja nam ne ide u prilog, veseli činjenica du u Udruzi ima nekoliko proizvođača koji imaju značajne poljoprivredne površina i kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost.
Okupljene je ispred organizatora udruge Ekoplod pozdravio njezin potpredsjednik g. Milek Markač, ispred Poljoprivredne savjetodavne službe skup je pozdravila mr.sc. Marija Ševar rukovoditeljica Odsjeka za ekološku i integriranu poljoprivredu a skup je otvorila Đurđica Mustaf, zamjenica načelnika općine Koprivnički Bregi.
Nakon službenog dijela, slijedio je obilazak OPG Prvčić Željka i njegovih proizvodnih površina na kojima uzgaja preko trideset vrsta povrća koje uglavnom plasira u Biovegu iz Zagreba. Željko Prvčić osim što je jedan od prvih eko proizvođača u našoj županiji, ujedno je i predsjednik udruge Ekoplod.
Zadovoljni posjetitelji, zadovoljni proizvođači svjedoče da je vrijedila svaka minuta uloženog truda, znanja i entuzijazma.
Autor: Slavko Kopilović, dipl. ing. agr.
Izvori
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?