U EU sa 7-8 milijuna maslinovih stabala
Maslina je istinski uzdignuta na čast nezamjenjive kulture, a bavljenje maslinarstvom neosporno se i izvan poljoprivrednih krugova uspostavilo kao prestižan društveni trend - kaže diplomirani inženjer agronomije i predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije Joško Niskota uoči “Noćnjaka 2010.”, najvećeg i najvažnijeg skupa naših maslinara, uljara i sirara što će se krajem ovoga tjedna, u organizaciji Zadružnog saveza i pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH dr. Ive Josipovića, održati u Biogradu na moru.
− U aktualnim prilikama maslinu se uzgaja iz ekonomskih i tradicijskih razloga, ali jednako tako i iz emocionalnih, rekreacijskih ili zdravstvenih impulsa, što za posljedicu ima svojevrstan i svakako koristan maslinarski bum u našoj zemlji - nastavit će Niskota. Te je ocjene začinio i elementarnim “uljnim“ podacima.
− Evo, prije 10-12 godina u Hrvatskoj smo imali oko 3,5 milijuna stabala masline, radile su 54 uljare i nije bilo gotovo ni jednog organiziranog zadružnog skupa o maslinarskoj temi, premda je postojala Zajednica maslinara Dalmacije i osnivali su se klubovi naprednih maslinara.
Nakon što je pokrenut “Noćnjak”, dobrim dijelom i njegovom zaslugom došli smo do toga da imamo šest milijuna stabala masline, registrirano je 170 uljara, organizira se 17 respektabilnih maslinarskih manifestacija, a godišnja potrošnja ulja po stanovniku povećana je s pola litre na jednu i pol do dvije litre.
Godišnje se u prosjeku zasadi 550.000 sadnica masline, pa bismo do ulaska u Europsku uniju mogli imati sedam do osam milijuna stabala. Sada, inače, proizvodimo nešto više od pet milijuna litara maslinova ulja.
Na što mislite kad kažete da se, osim ekonomskih, masline danas uzgajaju i iz emocionalnih ili zdravstvenih pobuda?
− Maslinama su se okrenuli mnogi ljudi koji prije nisu s njima imali nikakve veze. Pa i šampion “Noćnjaka”, Ivica Vlatković, liječnik je, ginekolog. Među masline su ušli i brojni u javnosti poznati ljudi, novinari, fotografi, estradnjaci...
Ipak, oni koje najviše treba istaknuti svakako su naši branitelji, posebice oni oboljeli od PTSP-a, među kojima su mnogi našli lijek u terapiji maslinarstvom. Kao primjer ističem Poljoprivredno-uslužnu zadrugu “Branitelj“ iz Šibenika, čiji članovi rade u oglednom masliniku, druže se i liječe, a za svoje su ulje već osvojili pregršt zlatnih medalja. Maslina, uz vinovu lozu, postaje dominantna kultura u Dalmaciji.
Ima li u maslinarstvu i nečega što ne ide kao uljem podmazano?
− Svakako da ima još puno prostora za napredak. Brendiranje nam je dosta slabo, puno se ulja prodaje u rinfuzi, iz kante, nema oznaka sorte ili geografskog podrijetla ulja, izbjegavaju se oznake kvalitete...
Ali, i tu se stvari kreću na bolje. Afirmacijom “Noćnjaka” počelo se puno više polagati na kvalitetu, odnedavno ocjenjujemo i nagrađujemo i najuspješnije pakovine, što svakako utječe na bolji plasman, ulja se redovito daju na analizu...
Dojam je da su maslinari otvoreni za prihvat novih iskustava te stručnih i znanstvenih spoznaja?
− Znanje je napravilo veliki prodor u maslinarsku tehnologiju i to se vraća kroz sve bolje proizvodne rezultate. I “Noćnjak” u Biogradu, siguran sam, dat će u tome svoj doprinos.
Autor: MLADEN KRNIĆ
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi