Ninska šokolijada - primjer suradnje Slavonije i mora

Rezultati najpoznatije ninske fešte, Ninske šokolijade, znat će se 17. srpnja, posljednjeg dana te turističke atrakcije, kada će se ujedno doznati i najbolji ovogodišnji šokolar. Manifestacija se održava deveti put, a temelj je jedinstveni gastronomski proizvod koji se od davnina proizvodi u starohrvatskom Ninu i čitavom ninskom kraju.

Istraživanja govore da je šokol karakterističan samo za sjeverozapadni dio Zadarske županije, donedavno je bio zapostavljen, da ne kažemo zaboravljen, da bi se sada na velika vrata vratio na turističku scenu, ali i na trpeze lokalnih stanovnika i lokalnih konoba. Šokol je inače svinjska vratina koja se u ninskom kraju obrađuje i suši na poseban način, s vinom, travama, posebnim mirodijama. »Turistički radnici promoviraju ovu ukusnu deliciju, potiču proizvodnju šokola kod mladih, dok ga manifestacija čuva od zaborava. Šokolijada predstavlja mjesto gdje se šokolari nadmeću svojim umijećem, ali i gdje se usput zabavljaju zajedno s turistima«, kaže Marija Dejanović, direktorica Turističke zajednice Nina.

Ove se godine prijavilo rekordnih 56 natjecatelja. Šokolari dolaze iz zadarske regije iz mjesta - Nin, Ninski Stanovi, Grbe, Žerava, Privlaka, Vir, Vrsi, Poljica, Zadar, Poličnik, Ljubač, Krneza, no natječe se i jedan prijatelj Nina iz Sv. Ivana Zeline. Prema navodima direktorice Dejanović, početak Ninske šokolijade počeo je u siječnju kada je nabavljeno i podijeljeno 518 kilograma mesa svinjske vratine, koja je drugu godinu zaredom nabavljena preko slavonske poljoprivredne zadruge Poličanka.

Ovo je, inače, jedan od rijetkih primjera, doduše na mirkorazini, kako bi suradnja Slavonije i obale trebala funkcionirati, a ne da najveće koristi od 11 milijuna turista imaju strani proizvođači hrane (nerijetko bofla u usporedbi s ovdašnjim proizvodima) i domaći prekupci, dok domaća poljoprivreda propada, a domaći proizvođači svoje prvorazredne proizvode nemaju kome prodati. Prva Ninska šokolijada održana je 2003. godine uz sudjelovanje 10 natjecatelja. S vremenom se interes širio i manifestacija je dobivala značajnije konture.

Spomenutih 518 kilograma mesa stoji 20.000 kuna, što u potpunosti pokriva Turistička zajednica Nina. Procedura je sljedeća: svaki zainteresirani šokolar u siječnju besplatno dobiva dvije vratine i onda do sazrijevanja, do druge polovice srpnja, odnosno do završnog ocjenjivanja, primjenjuje svoje umijeće sušenja. Zanimljivo je da ninskoj turističkoj zajednici ove godine u goste dolaze predstavnici niza slavonskih mjesta, što je i po tom pitanju raritet za priobalna mjesta. Što, dakle, napraviti da se u budućnosti uspješnije povežu plava i zelena njiva, nešto što se nije uspjelo postići proteklih 20 godina, pitali smo dugogodišnju direktoricu Dejanović.

»Po prirodi sam optimist i valjda će jednog dana proraditi institucije koje bi na tome mogle poraditi. Valjda će jednoga dana naša plodna ravnica svojim prvorazrednim, dokazano kvalitetnim proizvodima u potpunosti hraniti i nas, ali i naše goste. To se još nije dogodilo, ali vjerujem da hoće«, navodi Marija Dejanović. Činjenica je, dakle, da se u Hrvatskoj za potrebe turizma nikada nije forsirala (što bi bilo logično) domaća hrana, domaći proizvodi, nego caruje princip - što jeftinije to bolje. A nerijetko je uvozni bofl najjeftiniji. Nijedna vlada po tom pitanju nije učinila ništa. Legendarna je izjava Božidara Pankretića, u vrijeme kada je bio ministar poljoprivrede, a Pave Župan Rusković turizma, da on ne vidi svrhu povezivanja poljoprivrede i turizma. Posljednje četiri godine HSS je držao dva iznimna važna resora - poljoprivredu i turizam - no po tom pitanju ponovno ništa nije napravljeno.

Autor: Davor VERKOVIĆ