Najpoznatija hrvatska vrtlarica u Čepinu: Možemo još zasukati rukave, ima prostora za rast

Čepinčani su u subotu pohrlili na prvi Proljetni sajam u svojem mjestu. Na plato ispred Centra za kulturu stiglo je 40 izlagača cvijeća, presadnica povrća, meda i raznih drugih proizvoda obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava iz cijele Hrvatske.

"Treća, sreća. Konačno nam se sve složilo. Čak i vrijeme. Iz trećeg pokušaja uspio nam Proljetni sajam. Dva puta nas je prekinula korona i morali smo ga otkazati. Tako je sad ovo prvi", zadovoljno će Marica Beraković, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo i stambeno-komunalnu djelatnost Općine Čepin.  

Došla je i najpoznatija hrvatska vrtlarica Kornelija Benyovsky Šoštarić. Posjetitelje je odlučila educirati i osvjestiti o kompostiranju.

"Puno ljudi ima vrtove, bave se poljoprivredom, ali na žalost, ne recikliraju svoj vrtni otpad. Ne pretvaraju ga u nešto vrijedno. U kompost", istaknula je dodajući da je to uvijek aktualna tema, a danas posebice. Ne samo s ekološkog stajališta, da ne bacamo nešto što je vrijedno, nego i s ekonomskog jer cijene rastu, kao i cijene uzgoja. "Pa ga ima smisla napraviti", objasnila je uoči radionice popularna vrtlarica, inženjerka vrtlarstva i oblikovanja pejzaža. 

Najvažnije je ne pretjerati, precijeniti mogućnosti i želje

Kao gradsko dijete, govori, o vrtlarstvu je znala samo teoriju. Vrtlariti je počela kada je došla do vlastitog komada zemlje. "Jednostavno, bez prakse, nema iskustva", sažima Kornelija čiji se vrt nalazi u Zagorju.

"To nisu neke velike površine, sigurno ne kao što vi imate ovdje u Slavoniji i Baranji", dodaje. Aktivni povrtnjaci prostiru joj se na oko 700, 800 četvornih metara, a kombinirala ih je s voćnjakom i ukrasnim dijelom vrta. Kako je rekla, dosta je toga za jednu obitelj. Jako puno posla, posebice, ako želite i cvijeće, i voće i povrće.

Na upit što voli više, povrće ili voće, kratko odgovara: Podjednako. Objašnjava da voli kada je vrt samodostatan i izgleda lijepo tako da se u njemu tijekom boravka osjeća  ugodno. 

"Prije svega mi je važno očuvanje okoliša jer sve što koristim u vrtu je apsolutno organskog porijekla, nema pesticida, otrova, plastike...", sažima svoje savjete. Za početnike, ističe, najvažnije je da se 'ne zanesu velikim površinama'. 

"Počnite s nečim manjim. Najvažnije je ne pretjerati, precijeniti mogućnosti i želje. Možda s nekim povišenim gredicama krenuti. Opskrbite se dobrom literaturom gdje ćete moći pročitati ono što je potrebno", sugerira dalje napominjući kako se mogu pogledati i njezine edukativne emisije. A proljeće je upravo najintenzivnije razdoblje u vrtu. 

"Najgore je što puno radite, a još ništa nije zrelo i veliko da možete ubrati. Ali i to će proći", kroz smiješak će vrtlarica koja je prvi puta stigla u Čepin. 

Naglasila je pritom da kod nas raste sve. Što bi ljudi rekli, gdje god nešto baciš, izrast će. Hrvatska je, veli, sretna zemlja jer imamo i kontinentalno i mediteransko podneblje. "Ono što nam treba jest zasukati rukave jer možemo još više, ima još prostora za rast", rekla je.

Trebali bi, kaže, razmišljati o organskim pristupima jer tlo je plodno i kvalitetno, ali je previše opterećeno pesticidima. "Humus nestaje. To su stvari koje treba osvijestiti kako bi budućim generacijama ostavili kvalitetno, a ne uništeno zemljište', poručuje Kornelija koja od voća voli andske jagode, koje, kaže, nisu toliko uobičajene.

Riječ je, tumači, o jednogodišnjem bobičastom voću koje do kraja sezone izraste u ogromne grmove pune plodova poput cherry rajčica. Od povrća, omiljen joj je grašak. "Ma, volim sve", kaže nam uz smiješak.

Svježe voće i povrće s OPG-a Debelić

Kroz sajamsku vrevu, probijamo se i do štanda Ivane Debelić iz Antunovca. Stigli su s rasadom. "Na OPG-u koji imamo posljednje dvije godine se ne bavimo proizvodnjom rasade, ovo je zapravo prodaja našeg viška. Fokusirani smo na uzgoj svježeg voća i povrća", kaže nam Ivana čiji se OPG prostire na hektar površine dok imaju i 150 metara pod plastenikom. 

Sve je krenulo iz hobija, prije dvije godine, a nekako se 'poklopilo' s koronom. Sada već imaju svoje stalne kupce, a zdrave košarice dostavljaju na kućnu adresu. "Isti dan, kada ga uberemo, povrće dostavljamo kupcima kući", govori nam. 

Zadovoljni su prodajom. A cijene, pitamo je?

"Otišle su gore i cijene rasadnog materijala i sjemena. I, naravno, cijene proizvoda su otišle gore. Tako je u prosjeku kod nas za kunu, dvije po proizvodu sve poskupjelo", zaključila je.