Na savjet kardiologa posadili crni pinot: Upoznajte obitelji koje stoje iza đakovačkih vina

Rodom iz Podgore, Slaven Grgić (81), ljubav prema vinu pronašao je u vinogradima na valovitim obroncima u okolici Mandićevca. Ovaj slavonski vinar bio je prvi domaćin enološke manifestacijen Dani otvorenih vinskih podruma Đakovačkog vinogorja kojom Turistička Zajednica Grada Đakova najavljuje Đakovačke Vezove.

"Kada sam došao u mirovinu, povukao sam se u Mandićevac i ovdje posadio vinograd. Mi, Grgići smo Hercegovci iz okolice Makarske, iz Podgore, odakle sam i nastojao prenijeti znanje o pripremi vina. Zasadio sam prvotno blatinu i žilavku, a sada imamo graševinu i crni pinot", priča nam te u šali dodaje da rođak sa slavnim bračkim vinarom Grgićem, čija se vina serviraju u Bijeloj Kući, nije, ali da bi možda i njegova vina kakav američki predsjednik pio, da je Hrvatsku tada napustio.

Posadili crni pinot na savjet kardiologa

"Ovako uživamo u Mandićevcu gdje smo na savjet kardiologa razvili crni pinot", dopunjava oca Slavenov sin Boris (50). Upravo su tim vinom počastili goste na svojem imanju.

Grgići (naslovna fotografija, op.ur.) proizvedu oko 5 tisuća litara vina po sezoni, uglavnom graševine. Prodaju ga na kućnom pragu, u Đakovu ali i kroz manifestacije poput ove. +

"Program Đakovačkih vezova počinje na vinskim cestama. Već šest godina razvijamo 'outdoor' turističke proizvode, upravo ovdje, na vinskoj cesti Mandićevac i Trnava-Zlatarevac. Tek smo prošle godine zabilježili veći interes za ove vinske šetnje, koje završavaju trnavskom enološkom manifestacijom, Bonavitom", kaže direktorica TZ grada Đakova Marija Borko.

Dalmatinci za slavonska vina mislili da su slabija

Zweigeltom i graševinom u svojim podrumima dočekao je šetače vinar Stjepan Viljetić. Njegov OPG proizvede oko 25.000 litara vina godišnje, a prodaje ga diljem Hrvatske.

"Većinu vina prodamo lokalno, za svatove, u restorane, ali dio ode i za Dalmaciju. Nedavno sam prodao tisuću litara vina u Murter. Dalmatinci nisu znali za naše vino do nedavno. Oni misle da su naša vina slabija, ali to nije točno", kaže Viljetić.

Većinu vina lokalnih proizvođača otkupljuje Đakovačko vino d.d., ujedno i treća točka prvog dana vinskih šetnji, gdje je okupljene dočekao Luka Lučić, voditelj vinogradarstva u toj tvrtki.

"Naša vinarija gospodari s 200 ha površina. Od toga, ove smo godine zasadili 125 ha mladih nasada, što je za nas vrlo značajno, jer od 2002. godine nismo sadili. S kooperantima ugovaramo oko 250 ha. Ukupan kapacitet vinarije je 5,5 milijuna litara vina, od čega 2 milijuna iz vlastitih vinograda, a čak tri milijuna litara od kooperanata", otkriva nam.

U vinariji su kušana dva vina koja još nisu plasirana na tržište. Sivi Pinot i Rose iz 2025. godine. Vrhunska đakovačka vina pune se u postrojenju koje izbaci 3 tisuće boca na sat, ali bez obzira na dostupnu mehanizaciju, nedostatak radne snage i dalje je jedan od najvećih problema ove proizvodnje.

Drugi dan šetnje

Drugoga dana vinskih šetnji, u subotu 20. svibnja, priča o slavonskim vinima preselila se u Srednju strukovnu školu Antuna Horvata, u Praktikum za eno-gastronomiju i agro turizam. U prekrasnoj, pažljivo obnovljenoj i nastavi adaptiranoj staroj kući, nove generacije uče se tajnama izrade lijepih vina.

Nedaleko škole, nalazi se još jedno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje doista ima što ponuditi zaljubljenicima u dobru kapljicu. Naime, muškat obitelji Milanović doista je nešto što valja kušati. Ova obitelj, uz uobičajene poslove, vinogradarstvom i vinarstvom se počela baviti prije dvadeset godina, kada su kupili stari, zapušteni vinograd u Zlatarevcu.

"Suprug radi u banci, ja u ljudskim resursima, sin je veterinar, a kći uskoro završava medicinu. Priča sa vinima krenula je kada smo kupili stari vinograd, iskrčili ga, sagradili kuću i posadili 4 ha za vlastite potrebe. Sin i kćer pomažu ocu u vinogradu, a ja radim u vinskom podrumu. Svoje vino prodajemo na kućnom pragu i u restoranima u Đakovu", rekla nam je gazdarica Gordana Milanović.

Baš kao i prethodni sugovornici, ovi mali proizvođači vina žele povećati proizvodnju, ali naglašavaju kako to ovisi isključivo o interesu mlađih članova njihovih obitelji.

Dani otvorenih vinskih podruma šestu godinu zaredom dokazuju da slavonsko vino živi

Bonavita, u Trnavi, koja je okupila nekoliko stotina ljudi, pokazala je svu raskoš gastro-enološke đakovačke ponude. Od onih najmlađih do najstarijih, svi su pridonijeli da manifestacija ponudi najbolje od ovog slavonskog kraja, ali i pokazali da je obitelj u srcu svake kapljice najboljih đakovačkih vina.