Hrvatska raspolaže s 2.149.000 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta od kojih međutim obrađujemo svega 1.337.000 dok je 814.000 hektara obradivog zemljišta danas zapušteno
Hrvatska nema jasnu viziju i strategiju razvoja poljoprivrede, te se iz godine u godinu, toj gospodarskoj grani prilazi na nedovoljno stručan način, a posljedice takve politike najbolje se mogu vidjeti u teškom stanju u kojem se nalazi hrvatsko selo i poljoprivreda i svi oni koji se bave i žive od te djelatnosti, upozoreno je na znanstveno-stručnom skupu "Zemlja", koji je u suradnji s Zavodima Hrvatske akademije zanonosti i umjetnosti (HAZU) u Požegi, Osijeku i Vukovaru te Hrvatskim šumama - Upravom šuma Vinkovci, organizirao vinkovački Centar za znastveni rad HAZU.
Prema riječima akademika Zvonimira Baletića, poljoprivreda od pamtivjeka predstavlja osnovu rasta u svim društvima, a i danas je jedna od bitnih grana gospodarskog razvoja suvremenog društva. Nažalost, u Hrvatskoj te ta gospodarska grana posljednjih desetljećja, navodi akademik Baletić, bila u svojevrsnom razvojnom zastoju. "Treba napraviti stragiju razvoja koju bi svaka ozbiljna država morala imati, a ja nažalost ne vidim da mi imamo konzistentnu i provjerenu strategiju drugoročnog razvoja poljoprivrede. Dosta se tu luta", upozorio je akademik Baletić dodajući kako se pokazalo da "opći modeli politike" nisu dovoljni za razvoj poljoprivrede.
Prema njegovom mišljenju, potrebno je uvažiti specifičnosti poljoprivrede kao djelatnosti te izraditi kvalitetnu agrarnu politku na duže staze. "Poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj opada iz godine u godinu, a guši je i prevelik uvoz poljoprivrednih proizvoda iz inozemstva. Do sada nismo učinili ono što smo mogli tako da ostaje veliki, neiskorišteni prostor za moguća poboljšanja. Treba samo dovoljno pameti kako bi se gubitak, koji smo napravili propuštajući prilike za napredak poljoprivrede, što brže i bezbolnije nadoknadio", kazao je.
"Hrvatska raspolaže s 2.149.000 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta od kojih međutim obrađujemo svega 1.337.000 dok je 814.000 hektara obradivog zemljišta danas zapušteno", istaknuo je akademik Franjo Tomić, rekavši kako su nažalost zapušteni i meloracijski sustavi, kojih je na obradivim, a zapuštenim površinama izvedeno oko 23.000 kilometara. Ipak, da nije sve tako crno svjedoči i podatak kako je oko 50 posto tih sustava do danas ipak obnovljeno. "Do kraja 2013. godine trebalo bi taj posao završiti što je preduvjet kako bi se svih 814.000 hektara neobradivog poljoprivrednog zemljišta privelo obradivosti", kazao je akademik Tomić dodajući kako je Hrvatska, kada je riječ o poljoprivrednim površinama kojima raspolaže, jedna od najbolje stojećih svjetskih zemalja.
"Imamo 0,47 hektara po stanovniku obradivih površina, Europa ima prosjek 0,38, Afrika 0,27, a Azija svega 0,14 hektara obradivih površina po stanovniku", upozorio je istaknuvši kako je Hrvatskoj problem što nema raznoliku poljoprivrednu proizvodnju, a samim time nema niti sigurnu proizvodnju.
"Mislimo da se u Europu trebamo probijati s ekološkom i proizvodnjom tradicijskih proizvoda i to bi bio najkraći odnosno najbrži način ulaska poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske na europsko tržište", kaže akademik Franjo Tomić upozoravajući na potrebu stalne suradnje znanosti i poljoprivrede.
Nažalost, kako ističe, na brojnim stručnim agronomskim skupovima, primjećuje se kako je sve manje poljoprivrednika i vlasnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te bi i u tom smjeru trebalo promjeniti neke stvari kako bi neposredni proizvođači uvidjeli koristi koje imaju od korištenja i primjene znanstvenih postignuća u razvoju poljoprivredne djelatnosti.
Autor: Alen Kuns
Tagovi
Autor
