Pretraga tekstova
Jedan od najvećih strukturno razvojnih problema Mediterana danas jest brzo smanjivanje seoskog stanovništva koja nadilazi trend smanjivanja poljoprivrednog stanovništva.
Drugi poljoprivredni forum Agromed čija je glavna tema mediteranska poljoprivredna politika i demografija održat će se u Šibeniku 10. lipnja ove godine u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić.
"Jedan od najvećih strukturno razvojnih problema Mediterana danas jest brzo smanjivanje seoskog stanovništva koja nadilazi trend smanjivanja poljoprivrednog stanovništva (deagrarizaciju)", upozoravaju organizatori ovog događaja.
Kako kažu, taj izazov nije prisutan samo u mediteranskom prostoru, već je jedno od gorućih pitanja i na razini Europe kada je riječ o ulozi poljoprivrede i s njome povezanim kretanjem i životom stanovništva u ruralnim i udaljenim područjima, poput otoka i zaleđa priobalnih turističkih središta.
"Populacijska politika, koju provodi država, morala bi se temeljiti na odgovarajućoj ekonomskoj, agrarnoj, regionalnoj razvojnoj i kulturnoj politici – bitno različitoj od dosadašnje", napominju.
U tom pogledu značajno je da se popravi i dalje nepovoljan položaj poljoprivrede u odnosu na industriju i usluge, da se pređe na decentraliziran model pomno odabrane industrijalizacije i urbanizacije, da se puno više investira u prometnu i komunalnu infrastrukturu seoskih područja.
Nakon provedenog popisa stanovništva u Hrvatskoj, ova tema postaje sve više aktualna, a forum joj je posvetio tri panela.
Prvi panel Deagrarizacija i depopulacija na Mediteranu je međunarodni i okuplja stručnjake na ovu temu iz Španjolske, Italije i Grčke.
Drugi panel, Politike i rješenja za hrvatski Mediteran suočen s deagrarizacijom i depopulacijom, predstavlja glavne trendove deagrarizacije i depopulacije u jadranskoj Hrvatskoj, te daje nove i svježe poglede i nudi rješenja u obliku poželjnih politika.
Treći panel, Specifičnosti poljoprivredne proizvodnje na jadranskim otocima i u zaleđu u kontekstu deagrarizacije i depopulacije, je posvećen vrlo specifičnim lokalnim problemima hrvatskih otoka i Dalmatinske zagore, u kontekstu demografskih kretanja, održivosti maslinika, vinograda, poljoprivrede krša.
Detaljan program foruma pronađite ovdje.
Paneli se okupiti vodeće hrvatske agronome, demografe, sociologe sela i ekonomiste, a forum vodi politolog i teolog iz Rijeke Vedran Obućina, dok cjelokupnim projektom upravlja politolog i direktor Instituta za europske i globalizacijske studije prof.dr.sc. Anđelko Milardović.
Autorica
Više [+]
Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja i članica Društva agrarnih novinara Hrvatske. Aktivno djeluje u području agrara kroz struku, medije i projekte.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?