Ljubav prema tradicijskom blagu okupila rekordan broj čuvara starih sorti u Cerniku 

U Hrvatskoj posljednjih godina vlada sve veće zanimanje za sjetvu i sadnju starih sorti voća i povrća. Barem se tako čini po devetoj, sada već tradicionalnoj razmjeni plemki starih sorti voća i sjemenja "Sačuvajmo stare sorte Cernik 2022." koja je u subotu u tom mjestu kod Nove Gradiške okupila rekordan broj zaljubljenika u stare sorte iz svih krajeva Hrvatske, a bili su i čuvari starih sorti iz Bosne i Hercegovine i Srbije.

Ovu stručno-edukativnu manifestaciju uspješno su organizirali Udruga vinogradara i voćara Cernik, Općina Cernik, članice novogradiške Udruge Živa zemlja i OPG Voće Hudolin iz Dragalića uz potporu Ministarstva poljoprivrede i Brodsko-posavske županije. Velik doprinos dali su članovi Facebook grupe “Sačuvajmo stare sorte“ koja trenutačno okuplja više od 15 tisuća zaljubljenika u stare sorte i simpatizera.

Lijepo uređen Društveni dom u Cerniku u čiju je obnovu utrošeno više od sedam milijuna kuna bio je pretijesan za mnogobrojne sudionike razmjene. Bio je velika darovaonica sa puno pozitivnog ozračja i energije. 

"Došao sam s bogatom ponudom raznih sorti, s puno plemki raznihsorti trešanja jer se pokazalo da je za njima velika potražnja. Tu su i stare sorte jabuka: Ivanlija, Ljepocvjetka, Batulenka, Bobovec, Slavonska srčika, Vlajina, Slovenska crvena, Kamenica, Božićnica, Carević, Kanada, Češka, Muškatnica i Adamova zvijezda", kaže jedan od velikih zaljubljenika umirovljeni profesor Miran Novokmet iz Kutine.

Planuli paketići sjemenja i plemke 

Trudi Boršoš iz Požege, vlasnica najveće kolekcije sjemenja tog povrća u Hrvatskoj, pripremila je čak 1.500 paketića sjemenja tridesetak sorti rajčica koje su posjetitelji za kratko vrijeme doslovno razgrabili. "Žao mi je što više nisam imala tih poklončića za neke mlade ljude i učenike koji su došli nešto kasnije", kazala je. 

Davor Golub, poznati voćar iz Našica koji ima i najveći nasad smokava u Slavoniji sa više od dvadeset sorti tog mediteranskog voća, ove je godine pripremio puno plemki raznih sorti krušaka (Olivierova, Druardova, Šampion, Barnjača i druge) te više sorti šljiva. "Potražnja za plemkama bila je velika, većina ih je 'planula', imao sam pune ruke posla, tri sata nisam se mogao maknuti sa svoga štanda i razgovarati sa kolegama o temama koje nas zanimaju“, priča nam. 

Petar Gogić iz Bukovice na razmjenu je također donio plemke krušaka -  sorte Karamut, crna i bijela Mioljača, Barnjača i šarenu krušku zanimljivih boja Švicarske hlače. Jedini je imao i plemke jabuke Tetovke koju je prošle godine nabavio iz Makedonije. I kod njega je, kaže, bila velika gužva.  

Slično smo čuli i od Marka Turasa iz Lipovljana, Mirka Veića iz Mihaljevaca, Tomislava Grubanovića iz Vinkovaca, Branka Sokića iz Cernika, Mirjane Latinović iz Nove Gradiške, Borislava Stipića iz Slavonskog Broda, Tomislava Magdića iz Slunja i drugih čuvara starih sorti koji su u Cerniku razmjenjivali plemke i sjemenje. 

Na razmjeni smo sreli i Miroslava Šarca, diplomiranog pravnika iz Rume, jednog od najpoznatijih zaljubljenika u stare sorte u Srbiji, i gorljivog pobornika povratka na zemlju, na djedovinu i proizvodnje zdrave hrane.

Svojim primjerom povratka na zemlju, krčenjem i uređenjem površina i sadnjom velikog broja starih sorti, jedan je od primjera i uzora drugima u susjednoj državi kako treba raditi i cijeniti zemlju. 

"Drugi put sam na razmjeni u Cerniku. Mislim da je ovo što organizirate nešto vrlo originalno i fenomenalno. Nažalost, u cijeloj regiji ne postoji nešto slično. Ovdje se susrećem i družim sa puno prijatelja i poznanika zaljubljenika u voćarstvo i zemlju sa kojima razmjenjujem plemke i iskustva“, kaže Miroslav Šarac, autor knjige “Povratak“.

Sve veće zanimanje mladih ljudi 

Ponosni smo što je Cernik po tome postao prepoznatljiv diljem Hrvatske, ali i šire, istaknuo je i načelnik Općine te tajnik Udruge voćara i vinogradara Vitomir Žakić. "Svake godine dolazi nam sve više čuvara starih sorti, ali i onih koji tek počinju, koji nabavljaju prve plemke i sjeme i pomalo se vraćaju zemlji. Raduje nas što se za spašavanje tog tradicijskog blaga sve više zanimaju i mlađi ljudi", rekao je dodajući da je ovo svojevrsna promidžba spašavanja, čuvanja i razmnožavanja sorti koje su zbog svoje otpornosti pogodne za ekološki uzgoj, čijom sjetvom i sadnjom doprinosimo biološkoj raznolikosti. Otkrio je i da se za jesen priprema i izložba plodova starih sorti i prerađevina od njih. 

U sklopu stručno-edukativne manifestacije “Sačuvajmo stare sorte Cernik2022.“ održana su i predavanja. Prof. dr. sc. Zoran Keserović s Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu govorio je o suvremenoj proizvodnja šljive i trešnje, mr. sc. Silvio Šimon iz Ministarstva poljoprivrede o izazovima suvremenog voćarstva, a doajen u spašavanju starih sorti voća Mirko Veić iz Mihaljevaca, autor dviju knjiga o starim sortama, govorio je o iskustvima u spašavanju i čuvanju starih sorti voća.