Kako iskoristiti razvojni potencijal Slavonije, Baranje i Srijema?

Gospodarski rast istoka Lijepe naše bio je temom jučer u Osijeku održane konferencije “Hrvatska kakvu trebamo - Kako iskoristiti razvojni potencijal Slavonije, Baranje i Srijema”.

"Temelje imamo, mogućnosti i ne sumnjam da ćemo ih iskoristiti. Slavonci su vrijedni ljudi koji traže priliku. Zato i provodimo toliko projekata kroz europske fondove", istaknuo je Ivan Anušić, župan Osječko baranjske županije dodajući da nas u idućih 20 godina čekaju ozbiljni izazovi. Ne samo u ovom kraju, nego u cijeloj Hrvatskoj.

Podaci koje imaju, kazao je, jasno pokazuju da ne pričamo više samo prazne priče nego da smo počeli raditi ozbiljan posao. "Dugo je Slavonija bila sinonim za sve što ne valja u Hrvatskoj. Sad statistike pokazuju da ipak nije bila u vrhu toga negativnog", dodao je i naglasio da moramo imati znanje, viziju, strategiju, znati što napraviti tri koraka unaprijed da ne budemo na kraju hranidbenog lanca. "Ako budemo tako funkcionirali i radili, nemamo brige", smatra župan. 

O razvoju i potencijalima te mogućnostima iskorištavanja sredstava Europske unije, uz župana i ministricu regionalnog razvoja i fondova EU, Natašu Tramišak raspravljali su Dajana Mrčela, predsjednica Uprave Saponije i Kandita Osijek, Marko Pipunić, vlasnik Žito grupe Osijek, Mirko Ervačić, vlasnik Osatina grupe i Denis Sušac, osnivač IT tvrtke Mono iz Osijeka.

Povezivanje proizvođača radi boljeg iskorištavanja sirovina

Trenutno se, čuli smo, u ovoj županiji razvijaju projekti vrijedni više milijardi kuna. Najznačajniji je Regionalni distribucijski centar za voće i povrće, Gospodarski centar, novi lučki terminal za pretovar rasutih tereta, ali i I. gimnazija, objedinjeni hitni bolnički prijem te financijski najveći projekt, a to je novi Klinički bolnički centar Osijek.

"Da bi područje Slavonije i Baranje sa svojim specifičnostima, potencijalima i resursima moglo krenuti još kvalitetnije naprijed, moraju se mijenjati određeni zakonski okviri koji će omogućiti da sustav, potencijali i okruženje u kojem živimo budu iskorišteni na kvalitetniji način, prvenstveno u korist lokalne i regionalne zajednice, kao i u nacionalnom interesu", naveo je Anušić.

Ministrica Tramišak, pak, navela je da je korištenje EU fondova ugovoreno posljednjih šest godina za 740 projekata poduzetnika. To je izravno rezultiralo s 2.000 novih i očuvanjem 11.000 radnih mjesta, a želja je jednim sinergijskim pristupom u suradnji s jedinicima lokalne uprave i poduzetnicima ići u smjeru stvaranja strateških lanaca vrijednosti.

"Cilj je povezivanje malih, srednjih i velikih proizvođača u smjeru boljeg iskorištavanja sirovina koje nastaju na ovom području. Konkretno, od prerade proizvoda, do stavljanja na tržište i brendiranja. Proces koji će zasigurno pomoći podizanju atraktivnosti ove regije", zaključila je ministrica i dodala da nam mora biti jasno da je prehrambena industrija ta koja pokreće Slavoniju i našu poljoprivredu.

Da su sredstva EU fondova dobrodošla istaknuli su i Ervačić, Pipunić kao i Dajana Mrčela koja je istaknula da su ove godine aplicirali za natječaj koje je raspisalo Ministarstvo gospodarstva. Dobili su 20 milijuna kuna i kreću u obnovu šest pogona koji zadnjih 50-ak godina nisu bili obnovljeni.

"Idemo prema energetskoj učinkovitosti, solarima, smanjenju emisije CO2, očekujemo da će i dalje biti natječaja za velika poduzeća. Ako rade velika poduzeća, bit će posla i za srednje i za male", kaže D. Mrčela.  

Trebaju nam brže i efikasne odluke 

Marko Pipunić drži da trebamo homogenost, dobre odnose. Mediji, politika, poduzetnici, kreiraju društvo više nego itko drugi i, smatra da kada bi se našao dobar odnos ta tri faktora koja su jako važna, oporavak bi došao još prije i dobili bismo Hrvatsku kakvu želimo.

"Najosjetljiviji ljudski organ je džep, čovjeku kada date plaću može sve. Hajdemo se potruditi da taj organ bude što zdraviji, što jači i onda će svima biti bolje”, poručio je Pipunić. 

Tvrtka Osatina unazad zadnjih šest godina investirala je preko 850 milijuna i naveo je Mirko Ervačić, vidi se jedan doprinos koji je napravljen za ovaj dio države i regije. "Meni je najdraže da je od 970 zaposlenih, blizu 60 posto mlađih od 40 godina. Dio investiranja ne bi bio bez dijela europskih fondova", rekao je i dodao da ako budemo mogli podići produktivnost, smanjit ćemo cijenu proizvoda i tog trenutka biti konkurentni.

"Nije dobro da država nema svoju samodostatnost na ovako plemenitom dijelu", kaže vlasnik Osatina grupe. 

Denis Sušac, pak, rekao je da rade s cijelim svijetom i da je vidljivo da mogućnosti imamo, ali kod nas sve ide sporije nego li se očekuje. "Fali nam brzina, spori smo u tim pomacima, to vrijedi i za nas u gospodarstvu, kolege u visokom obrazovanju i one u Vladi. Neće nas nitko čekati, trebaju nam brze i efikasne odluke”, zaključio je.