• HAPIH
  • 26.10.2021. 08:10
  • Osječko-baranjska, Osijek

Kako do bolje proizvodnje, prehrane, okoliša i boljeg života?

Pogledamo li vanjskotrgovinski deficit, dominiraju nam u uvozu mlijeko, meso i jaja dok s druge strane ostvarujemo veliki suficit u izvozu žitarica i uljarica, čulo se na okruglom stolu u organizaciji HAPIH-a.

Foto: Lucija Bencarić
  • 174
  • 69
  • 0

"Bolja proizvodnja, bolja prehrana, bolji okoliš i bolji život" tema je okruglog stola održanog u organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), a povodom obilježavanja Svjetskog dana hrane.

Prema riječima ravnateljice HAPIH-a, Darje Sokolić cilj ovoga događanja je prenijeti poruku o jednom od glavnih izazova 21. stoljeća, a to su održivi prehrambeni sustavi. 

Panel rasprava zamišljena je kao otvoreni dijalog između predstavnika nacionalnih institucija, industrije, proizvođača odnosno potrošača, a otvorila je važna pitanja te ponudila smjernice u iznalaženju rješenja kako zajedničkim snagama prebroditi nadolazeće izazove s kojima se suočavaju svi dionici ovog lanca u provođenju ambicioznih ciljeva EU za postizanje održivog i otpornog poljoprivredno-prehrambenog sustava.

"U prehrambenim sustavima diljem svijeta sudjeluje preko milijardu ljudi i oni obuhvaćaju najveći sektor gospodarstva. Isto tako to su vrlo dinamički sustavi koji su vrlo zahtjevni, stalno se mijenjaju i prilagođavaju", kazala je Sokolić. 

Strategija F2F donosi velike promjene 

Procjene govore da se u Hrvatskoj godišnje baci između 380.000 i 400.000 tona hrane te da se više do 50 posto hrane baci upravo u kućanstvima. Razlozi su različiti, od onih kojih se tiču lošeg planiranja prilikom kupovine, preko pripreme preobilnih obroka pa sve do isteka roka valjanosti. 

"Danas imamo više od tri milijarde ljudi koji su gladni, a imamo i pandemiju pretilosti koja je zahvatila više od dva milijuna stanovništa. Isto tako smo svjesni našeg utjecaja na okoliš. Prehrambeni sustavi utječu na emisiju stakleničkih plinova negdje oko 33 posto od ukupnog postotka", istaknula je Sokolić u svom obraćanju. 

Ravnateljica HAPIH-a, Darja Sokolić 

Kada je riječ o sigurnosti hrane, ravnateljica je naglasila kako građani mogu biti sigurni u nju, a dokaz tome je i povlačenje u proteklo vrijeme velikog broja proizvoda što je dokaz visoke razine zaštite potrošača. "Naši građani visoko pozicioniraju razmišljanje o sigurnosti hrane. Prema istraživanju Eurobarometra, koji je proveden 2019. godine, oni su u odnosu na Europsku uniju, iskazali da je uz cijenu, sigurnost hrane nešto o čemu najviše promišljaju", napomenula je. 

Jedan od panelista bio je i Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu koji se u svome govoru osvrnuo na jednu od vodećih strategija u poljoprivredi - "Od polja do stola" ističući kako će ona, odnosno njezina implementacija kroz 27 zakonodavnih akata EU donijeti velike promjene, kako u načinu proizvodnje tako i u načinu konzumacije, odnosno potrošnje iste.

Podsjetio  je i na glavne ciljeve startegije kao što su smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za 50 posto i prakticiranje ekološke poljoprivrede na 25 posto poljoprivrednih zemljišta. Predložene su i mjere uključujući bolje označivanje proizvoda kako bi potrošači bili bolje informirani o zdravoj i održivoj hrani.

"Bolja proizvodnja, bolja prehrana, bolji okoliš i bolji život" tema je okruglog stola

Trenutno stanje u poljoprivredi prokomentirao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević naglasivši kako je prije svega u našoj zemlji važno povećati fizički obujam proizvodnje.

"Velika smo uvoznica hrane što se pokazalo i u prvih sedam mjeseci ove godine čim smo povećali turističku potražnju i odmah je vanjskotrgovinski deficit porastao za pet posto", istaknuo je. 

Potpore fokusirati u proizvodnje u kojima RH može biti konkurentna 

A osim fizičkog obujma, napomenuo je Kovačević, trebamo raditi i na povećanju produktivnosti i konkurentnosti, prije svega uvođenjem novih tehnologija i inovacija. Također, dodao je, potpore se moraju fokusirati u one proizvodnje u kojima Hrvatska može biti konkurentna. "Nama su se potpore od ulaska u EU povećale gotovo za 2,8 puta", podsjetio je. 

Pogledamo li vanjskotrgovinski deficit, objasnio je potpredsjednik HPK, najviše uvozimo proizvoda visoke dodatne vrijednosti, dominiraju nam u uvozu mlijeko, meso i jaja dok s druge strane ostvarujemo veliki suficit u izvozu žitarica i uljarica, preko 60 posto. 

Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam 

"Moramo mijenjati i strukturu proizvodnje kao i one vanjskotrgovinske razmjene te prije svega ulagati u stočarsku proizvodnju. Nažalost, od ulaska u EU bilježimo pad u stočarstvu za 7,2 posto, a s druge strane uvoz mliječnih proizvoda, visoko finaliziranih je narastao dvostruko, s 40 na 80 milijuna eura. Isto tako, vanjskotrgovinski deficit u uvozu mesa se povećao za 50 milijuna eura", kazao je osvrnuvši sa na trenutno najveći problem u poljoprivredi -  stočarstvo, koje je naša perjanica proizvodnje, a nalazi se u teškoj situaciji, prije svega zbog drastičnog poskupljenja stočne hrane, od soje, pšenice, kukuruza, ječma koja je otišla i do 100 posto gore.

"U svijetu je posebno deficit ove godine u proizvodnji žitarica i uljarica. Očekujemo nekakav oporavak do kraja godine. Međutim, problemi ostaju. Visoke cijene energenata, povećani troškovi transporta kao i povećana potražnja kao što je to sada s Kinom koja jača svoj stočni fond što odmah znači nestašicu određenih proizvoda na EU tržištu", upozorio je Kovačević. 

Mladi se boje ulaska u poljoprivredu

Na okruglom stolu sudjelovao je i Stjepan Dumančić, vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i finalist ovogodišnjeg izbora Zlata vrijedan.

Ovaj poljoprivrednik na gospodarstvu u baranjskom selu Čemincu uzgaja na tone voća i povrća od kojih pravi pekmeze, ajvar, sokove -  proizvode brendirane kao “Stipino”.

"U našoj proizvodnji je borbeno. Zasukani su rukavi od 0 do 24. Sve što proizvodimo pokušavamo preraditi i plasirati“, tim je riječima Stjepan opisao svoj posao i proizvode koje plasira putem web shopa i prevozi po cijeloj Hrvatskoj. 

Najveće probleme, kako kaže, stvaraju mu pretjerani propisi, a kako bi što više mladih bilo u poljoprivredi potrebna je edukacija. Hrpa mladih poljoprivrednika, pojašnjava, ne zna na koji bi način zagazili u proizvodnju i preradu. Kod nas se sve svodi na strah od kazne i zbog toga nema puno mladih koji bi pokrenuli svoj brend. Jedna mala kazna u proizvodnji može napraviti veliki problem u proizvodnji.

"Mladom čovjeku koji se želi baviti poljoprivrednom, preporučio bih da ode u politiku, promijeni propise kako bismo se mi njome mogli baviti, a onda neka se i nama pridruži ako želi“, našalio se za kraj.

Inače, ovaj događaj organiziran je pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske gospodarske komore te uz tehničku podršku Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), a održan je na osječkom Fakultetu agrobiotehničkih znanosti. 

Stjepan Dumančić, vlasnik brenda “Stipino”

Uvod Okruglom stolu dala je putem online poziva Gökçe Akbalık, stručnjakinja za sigurnost hrane iz FAO-ovog regionalnog ureda za Europu i centralnu Aziju.

"Pandemija Covid-19 nije bila jedini pokretač koji je usporio poljoprivrednu proizvodnju. Tu su i klimatske promjene koje su sve izraženije, a s kojima se moramo nositi. Moramo promijeniti način na koji proizvodimo hranu u održiviju i etičniju metodu koja bi se mogla postići inovacijom koja također uključuje lokalne proizvođače", istaknula je Akbalık u svom obračanju. 


Fotoprilog


Tagovi

Okrugli stol Svjetski dan hrane HAPIH Darja Sokolić Tomislav Sokol Dragan Kovačević Stjepan Dumančić


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kakvi ste sa šumskim gljivama? Kod mene na Dilju ih nije bilo kao inače, a i dosta su uhvatile vlage (pogotovo ove sto pronalazim u vinogradu/voćnjaku). Kako god - jaje, svinjska mast, luka, slanine i pokoja gljiva ;) -ovakvih je ručkova bi... Više [+]