Jesmo li poljoprivredom kontaminirali tlo?

"Okoliš u istočnoj Hrvatskoj i zapadnoj Srbiji pogodan je za poljoprivrednu proizvodnju. Ovdje nemamo zabrinjavajućih količina pesticida u tlima i poljoprivrednim proizvodima, a tehnologija proizvodnje je prihvatljiva", sažima prof.dr.sc. Zdenko Lončarić, voditelj dvogodišnjeg IPA projekta "Doprinos poljoprivrede čistom okolišu i zdravoj hrani", u sklopu kojega je održana radionica na osječkom Poljoprivrednom fakultetu.

Riječ je o prekograničnom projektu vrijednom više od 400.000 eura u kojemu s hrvatske strane sudjeluje Poljoprivredni fakultet Osijek i Hrvatska agencija za hranu, dok su partneri u Srbiji Srednja poljoprivredno-prehrambena škola "Stevan Petrović Brile" i Regionalna razvojna agencija iz Rume te novosadski Poljoprivredni fakultet.

Proizvodnja zdrave hrane je imperativ

"Kroz projekt nastojimo ukazati na proizvodnju zdrave hrane koja je naša jedina preokupacija, ali nam je istovremeno i obveza podići njezinu kvalitetu na što veću razinu uz postojeći potencijal, ekonomski isplativo poslovanje i provođenje agrotehničkih mjera, a da pri tome vodimo brigu o prirodnim resursima", pojašnjava Lončarić.

Zbog toga se obavlja istraživanje koje će rezultirati kreiranjem baze podataka o trenutnom stanju proizvodnje, ali, između ostaloga, i Decission Support System Software-a za izračun preporuka kalcizacije, gnojidbe najvažnijih usjeva i povrća te zaštite bilja.

"Punimo bazu podataka koja će biti javno dostupna na web stranici projekta. Imamo dobre rezultate u pogledu čistoće tala i ekološke pogodnosti za poljoprivrednu proizvodnju", nadodaje Lončarić.

Svijest o utjecaju poljoprivrede na okoliš

U ovaj se projekt, koji je pri svojem završetku, krenulo sa ciljem uspostave održivog sustava kontrole kontaminacije tla poljoprivrednom proizvodnjom, ali i povećanjem razine svijesti o utjecaju poljoprivrede na okoliš te proizvodnju zdrave hrane. U fokusu su se našli proizvođači hrane, osobito farmeri organizirani u srednja ili mala gospodarstva, ali i obrazovne institucije, jedinice lokalne samouprave te savjetodavne i stručne službe.

"Naravno da ima prostora za poboljšanje, posebice u ekonomskom aspektu gdje se može uštedjeti na umjetnim gnojivima i pesticidima, posebice većom upotrebom organskih gnojiva", poručio je, između ostaloga, okupljenima voditelj projekta na stručnoj radionici.

Konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju, posebice ratarsku, u prekograničnom području do sada je karakterizirala visoka razina intenzifikacije, odnosno visokog unosa gnojiva i pesticida, utvrdilo se projektom, dok razina kontaminacije tla poljoprivrednom proizvodnjom nije bila utvrđena, niti je postojala baza podataka o utjecaju poljoprivrede na ekološko opterećenje okoliša.

Foto: depositphotos.com, @Goodluz